Emisije štetnih stakleničkih plinova iz europskih elektrana i tvornica naglo su pale u 2019. godini, prije izbijanja pandemije koronavirusa.
Emisije iz postrojenja obuhvaćenih EU-ovim sustavom trgovanja emisijama pale su na godišnjoj razini za 9,1 posto, na 1.530 megatona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2), objavila je u ponedjeljak Europska agencija za okoliš (EEA) sa sjedištem u Kopenhagenu. To je najveće godišnje smanjenje od 2009. godine.
U usporedbi s 2005. emisije su pale za 35 posto, no da bi se do 2050. godine ostvario cilj klimatske neutralnosti potrebno je daljnje značajno smanjenje, upozoravaju stručnjaci.
Potpuno drugačije stanje u 2019. godini zabilježeno je u zračnom prometu, čije emisije također pokriva EU-ov sustav trgovanja emisijama (ETS). Prema agenciji za zaštitu okoliša, zrakoplovne emisije porasle su za jedan posto, a to je odražavalo sve veću potražnju za letovima prije krize zbog koronavirusa.
Pad emisija iz elektrana i tvornica rezultat je velikog pomaka u prelasku na druge izvore proizvodnje električne energije. Europska unija odustaje od ugljena koji, prema EEA, postaje sve manje privlačan zbog rasta cijena ugljičnog dioksida.
Umjesto toga, povećava se udio obnovljivih energija, poput energije vjetra i sunca. Mnoge su zemlje također prešle s ugljena na prirodni plin, koji je također fosilno gorivo ali prilikom sagorijevanja stvara manje ugljičnog dioksida od ugljena.
"Energetski sustav Europske unije ubrzano se dekarbonizira", objavila je EEA. Djelomično i zbog krize s koronavirusom, daljnji se pad očekuje i u 2020. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....