U Njemačkoj se u ponedjeljak održava važan skup regionalnih ministara zdravstva gdje bi se trebale donijeti odluke o nastavku epidemiološke politike, a prije tog sastanka razvila se polemika vodećih eksperata u medijima. Nakon što je u Bildu novi ministar zdravstva, Karl Lauterbach, koji je inače poznat po tvrdim i pesimističnim epidemiološkim stavovima, izjavio kako "omikron nije kraj korone", uslijedila je rasprava najuglednijih stručnjaka.
Virolog Christian Drosten, koji se ranije zalagao za stroge mjere, sad poručuje kako bi pandemija mogla završiti u 2022., između ostaloga i zbog omikrona. Drugi poznati ekspert, Klaus Stohr, imao je više medijskih istupa u kojima je kritizirao pristup ministra Lauterbacha. Prema Stohrovim tvrdnjama, Nijemci trebaju očekivati zamah epidemije u tjednima koji dolaze, ali nakon toga i "prirodnu imunizaciju" populacije.
Smatra kako je još nejasno koliko će visoka biti incidencija slučajeva u sljedećim tjednima, ali će nakon toga vrlo velik broj ljudi steći snažan prirodni imunitet. Prema Stohrovu mišljenju, ionako se više ništa ne može učiniti da bi se zaustavio val omikrona. Uz to, treba voditi računa o tome da će se prirodna imunizacija nadovezati na onu stečenu cijepljenjem, što bi moglo osigurati dugoročnu imunološku zaštitu te, stoga, nakon treće neće biti potrebne nove booster doze cjepiva. Eventualno će se najesen procjenjivati hoće li starijima od 60 godina trebati novi booster.
Stohr upozorava kako među milijunima Nijemca koji se još nisu cijepili ili nisu u potpunosti cijepljeni i dalje treba vladati oprez.
"Moramo konačno održati racionalnost te izaći iz paralelnog svemira u kojem je Njemačka kad su u pitanju mjere", rekao je Stohr za Bild.
I pojedini političari počeli su propitivati epidemiološki radikalizam. Jana Schimke is CDU upitala je: "Istodobno govorimo o kraju pandemije i obaveznom cijepljenju. Kako da to objasnimo ljudima?".
Inače, u više zemalja počeo je trend pada omikron vala. On je posebno vidljiv u Britaniji, Grčkoj i Malti. Sve tri zemlje dosegle su osjetno više stope incidencije nego Hrvatska, a imaju i više stope procijepljenosti nego Hrvatska.
Ključno je stoga pitanje mogu li se zadnji hrvatski podaci, koji ukazuju na mogućnost prelaska u trend pada ili stagnacije daljnjeg širenja omikrona, procijeniti kao početak kraja pandemije?
