Džalili vs. Rohani: Bira se između sankcija i približavanja Zapadu

Četiri dana prije iranskih predsjedničkih izbora pojavile su se vijesti da bi najjači umjereni kandidat, bivši nuklearni pregovarač Hasan Rohani, mogao biti diskvalificiran, čime bi u utrci ostali gotovo isključivo kandidati bliski konzervativnom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hamneiju.

Revizija kandidature

Poluslužbena agencija Meir objavila je da bi o tome trebalo raspravljati Vijeće čuvara koje je već ranije 686 prijavljenih kandidata svelo na osmoricu prihvatljivih. Rohani bi mogao biti diskvalificiran zbog optužbi da je navodno tijekom vikenda u televizijskoj debati iznio povjerljive informacije o iranskom nuklearnom programu, kao i zbog slogana u korist opozicije koje su uzvikivali pristaše na njegovim mitinzima.

Ipak, Vijeće čuvara jučer je preko državne agencije IRNA-e te vijesti opovrgnulo, ali i naglasilo da uistinu zadržava pravo revizije kandidature bilo kojeg kandidata na izborima koji se održavaju u petak.

Favorit mladih

Od osam odobrenih kandidata - zbog odustajanja jednog jučer ih je ostalo još samo sedam - pet ih je blisko vrhovnom vođi i niti jedan zapravo nije u kampanju krenuo kao reformist. No, Rohani se kao najumjereniji prometnuo u čovjeka za kojega analitičari procjenjuju da bi mogao privući glasove mladih prosvjednika koji su nakon izbora 2009. mjesecima sa zelenim vrpcama na rukama prosvjedovali na ulicama, uvjereni da su njihovi glasovi pokradeni i da predsjednik nije trebao ponovno postati Mahmud Ahmadinedžad, nego reformist Mir Hosein Musavi - koji je otad u kućnom pritvoru. Za njegove se pristaše očekivalo da bi na ovim izborima mogli glasati za jednog od očeva Iranske revolucije, ajatolaha Akbara Hašemija Rafsandžanija, no i njega je Vijeće čuvara prošli mjesec izbacilo iz utrke.

Optužbe za cenzuru

Rohani je blizak s Rafsandžanijem, ali je zapravo bliže povezan s Hamneijem čiji je savjetnik od 1989. Jedini je teolog među kandidatima, a u parlamentu je dva desetljeća proveo kao zastupnik. U vrijeme reformskog predsjednika Mohameda Hatamija, od 2003. do 2005., bio je glavni nuklearni pregovarač i Iran je u to vrijeme zaustavio obogaćivanje urana te surađivao s inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Protivnici ga sada na temelju toga optužuju da je pretjerano popuštao Zapadu. Kampanja mu je zapravo doživjela uzlet prošli mjesec kada je u prvom televizijskom intervjuu državne medije optužio za cenzuru i laži, a studentima na sveučilištu u Teheranu poručio da prosvjedi iz 2009. nisu bili djelo vanjskih neprijatelja, nego “prirodni i popularni”, da su vlasti trebale poslušati prosvjednike, a dao je naslutiti i da bi mogao pomoći Musaviju da izađe na slobodu. U posljednje su mu se vrijeme pristaše na mitinzima počeli pojavljivati s vrpcama na zapešću, i to ljubičastima, u boji njegove kampanje, ali koje ipak podsjećaju na one koje su mladi nosili tijekom Zelene revolucije.

Neki sada vjeruju da bi Rohani mogao postati iznenađenje izbora i možda izvući pobjedu, no analitičari upozoravaju da je rezultate izbora u Iranu iznimno nezahvalno prognozirati.

Njegov glavni protivnik, favorit na izborima Said Džalili (48), kampanju, uz ostalo, vodi na temelju svoje politike nepopuštanja i nulte spremnosti na kompromis u pregovorima sa Zapadom. On je Hamneijev štićenik - prema mišljenju mnogih, i njegov omiljeni kandidat - te aktualni šef nuklearnog pregovaračkog tima i tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Ima doktorat iz političkih znanosti, a tema njegove doktorske disertacije bila je vanjska politika proroka Muhameda. Osim na “otporu” prema Zapadu, svoju kampanju temelji i na tradicionalnim muslimanskim vrijednostima, a procjenjuje se da bi se u slučaju njegove pobjede Iran mogao naći u još većoj izolaciji.

Ekonomsko stanje

No, dok se političari prepiru oko nuklearnog programa, birače - i u Iranu - najviše zanima ekonomija. Od 2005., kada je Ahmadinedžad prvi put izabran, zapadne su sankcije ograničile financijske transakcije između Irana i svijeta, smanjile izvoz nafte - lani za 40 milijardi dolara - i oslabile rijal. Inflacija je na godišnjoj razini oko 45 posto, ove se godine očekuje pad BDP-a od 1,3 posto, a nezaposlenost je premašila 20 posto. Kako je to sažeo Rohani: - U redu je da se centrifuge vrte ako i ljudi imaju za život.