OKRŠAJI NA KAVKAZU

Dvije bivše sovjetske republike opet u sukobu: Jedna odmah zatražila pomoć Rusije, javio se i SAD

Glavni je kamen smutnje između Armenije i Azerbajdžana autonomna oblast Gorski Karabah

Piše:

Objavljeno: 13. rujan 2022. 09:13

Armenski tenk (arhivska fotografija)

Mikhail Voskresenskiy/Sputnik/Profimedia

Sigurnosno vijeće Armenije zatražilo je pomoć od Ruske Federacije zbog "pogoršanja stanja" na granici s Azerbajdžanom. To javlja ruska državna novinska agencija TASS, navodeći da se Armenija poziva na armensko-ruski Ugovor o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći.

Armenija će, po istom izvoru, pozvati u pomoć i članice Organizacije Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (pakta koji od 1992. povezuje Armeniju, Bjelorusiju, Kazakstan, Kirgizistan, Rusiju te Tadžikistan), a i Sigurnosnom vijeću Ujedinjenih naroda, zbog "agresije protiv suverenog ozemlja Armenije".

Ured za novinstvo Ministarskog vijeća Armenije objavio je u ponedjeljak uvečer da je armenski premijer Nikol Pašinjan telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o "eskalaciji", naime "o detaljima provokativnih i agresivnih akcija azerskih oružanih snaga protiv suverenog ozemlja Armenije, započete u ponoć i popraćene velikokalibarskom topničkom paljbom. Premijer je podcrtao važnost prikladnog odgovora sa strane međunarodne zajednice". Armenska strana navodi da su se Pašinjan i Putin dogovorili o održavanju operativnog kontakta.

Prije toga su se iz glavnih gradova Armenije i Azerbajdžana, Erevana i Bakua, razmjenjivale uzajamne optužbe o eskalaciji, topničkim napadima te ljudskim i materijalnim žrtvama.

Sjedinjene Države zahtijevaju od Armenije i Azerbajdžana da "smjesta obustave sve vojne sukobe između svojih dviju zemalja", tvrdeći da "nema vojnog rješenja za taj sukob". Američki državni tajnik Antony Blinken obznanio je da je "duboko zabrinut" vijestima o novim okršajima.

Glavni je kamen smutnje između dviju bivših sovjetskih republika, različitih poviješću, kulturom i religijom, autonomna oblast Gorski Karabah, enklava u Azerbajdžanu nastanjena pretežno Armencima.

Borbe su ondje izbile ponovno u rujnu 2020., kad je Azerbajdžan potisnuo armenske snage koje su prethodno zauzele dio teritorija koji graniči s Gorskim Karabahom.

U studenome te godine su Rusija, Armenija i Azerbajdžan potpisali ugovor o prekidu vatre kojim je Armenija prisiljena vratiti sav prethodno okupirani azerski teritorij.

Prvi je dojam da je angažman ruskih oružanih snaga u Ukrajini ohrabrio dvije kavkaske republike da se ponovno potuku, računajući da Moskva nema snage ni koncentracije ponovno intervenirati.

Armenija: Ubijeno najmanje 49 vojnika u sukobima s Azerbajdžanom

Armenija je objavila da je najmanje 49 armenskih vojnika ubijeno u sukobima na granici s Azerbajdžanom, a velike sile pozvale su zemlje južnog Kavkaza na prekid vatre i eskalaciju napetosti.

Armenija je objavila da je nekoliko gradova blizu granice s Azerbajdžanom, uključujući Jermuk, Goris i Kapan, granatirano u ranim jutarnjim satima u utorak te dodala da je uzvratila na "provokaciju velikih razmjera" iz Azerbajdžana.

No Baku tvrdi da ga je napala Armenija.

Armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je Azerbajdžan da je napao armenske gradove jer ne želi pregovarati o statusu Gorskog Karabaha, enklave unutar Azerbajdžana, ali uglavnom naseljene etničkim Armencima.

"Intenzitet neprijateljstava se smanjio, ali se nastavljaju napadi na jednoj ili dvije fronte iz Azerbajdžana", rekao je Pašinjan u govoru u parlamentu, pišu ruski mediji.

Najnovija eskalacija desetljećima starih neprijateljstava između dviju zemalja južnog Kavkaza potaknula je bojazan da bi mogao izbiti još jedan rat u postsovjetskom svijetu uz rusku invaziju na Ukrajinu.

Azerbajdžan, koji je optužio Armeniju za izvođenje obavještajnih aktivnosti duž granice i premještanje oružja, naveo je da je Armenija napala njegove vojne položaje. Azerbejdžanski mediji izvijestili su da je dogovoreni prekid vatre prekršen ubrzo nakon što je stupio na snagu u utorak ujutro.

"Kao što smo još davno to jasno rekli, ne može biti vojnog rješenja sukoba", priopćio je američki državni tajnik Antony Blinken. "Tražimo hitan prekid svih vojnih neprijateljstava", dodao je.

Rusija "ekstremno zabrinuta" sukobom

Rusija, koja upravlja vojnom bazom u Armeniji, ključni je moćnik u regiji i saveznik Armenije putem Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti koju vodi Moskva, dok Turska podržava Azerbajdžan.

Rusija je u utorak pozvala Armeniju i Azerbajdžan da poštuju sporazum o prekidu vatre i izrazila "ekstremnu zabrinutost" zbog novih sukoba između tih zemalja.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je posredovalo dogovorom o prekidu vatre jutros u 9 sati po moskovskom vremenu i da očekuje da će obje strane ispuniti uvjete sporazuma.

Turska: Armenija treba "prestati provocirati" Azerbajdžan

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u utorak da je s azerbejdžanskim kolegom razgovarao o "armenskim provokacijama" na granici s Azerbajdžanom i pozvao Armeniju da se usredotoči na mirovne pregovore.

Baku i Erevan međusobno se optužuju za rasplamsavanje napetosti preko noći - najnoviju eskalaciju desetljećima starih neprijateljstava oko sporne regije.

"Armenija bi trebala prestati s provokacijama i usredotočiti se na mirovne pregovore i suradnju s Azerbajdžanom", objavio je Cavusoglu na Twitteru nakon razgovora s ministrom vanjskih poslova Azerbajdžana Jejhunom Bajramovim.

Bruxelles "spreman pomoći" u eskalaciji napetosti

Armenski premijer Nikol Pašinjan razgovarao je u utorak s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o eskalaciji napetosti na armensko-azerbajdžanskoj granici, priopćila je armenska vlada.

Armenija je u pozivu optužila Azerbajdžan za eskalaciju napetosti zbog Gorskog Karabaha.

Michel je rekao da je EU "spremna uložiti napore da spriječi daljnju eskalaciju" i dodao da "nema alternative miru i stabilnosti u regiji", navela je armenska vlada. (Hina)

Vezane vijesti