Dubravka Šuica, prema neslužbenim izvorima, dobila je potporu vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta za mandat povjerenice za Mediteran u novoj Europskoj komisiji. Do takvog zaključka su došli šefovi političkih skupina u tom odboru nakon trosatnog saslušanja. To znači da je za potvrdu Šuice bilo preko dvije trećine zastupnika iz tog odbora.
Mediteran je novi portfelj u Europskoj komisiji dodijeljen kandidatkinji za povjerenicu Dubravki Šuici iz Hrvatske. Šuica je u svom uvodnom govoru rekla da će, ako dobije povjerenje, raditi na pronalasku strategije za Bliski istok, novi pristup migracijama, borbu protiv krijumčara i da će u svom radu usko surađivati s Europskim parlamentom, ali i s visokom povjerenicom za vanjsku politiku sigurnost. Šuica je rekla da Mediteran, kao more koje spaja tri kontinenta, ima posebno mjesto u srcima Europljana. A sa svih strana mora, smatra Šuica, žele mir.
Najavljujući saslušanje, predsjednik vanjskopolitičkog odbora David McAllister je rekao da je odbor koji je provjeravao izjavu o sukobu interesa dao zeleno svijetlo za Šuicu.
Šuica se nije suočila s gotovo nijednim neugodnim ili provokativnim pitanjem, a najviše pritiska je imala oko sukoba u Gazi, gdje su zastupnici uglavnom ljevice inzistirali na izjašnjavanju smatra li napade Izraela prekomjernom silom. To je ona na kraju i rekla, ponavljajući stalno službeni stav koji o tome ima Europska komisija, ali i Europska pučka stranka o rješenju sukoba Izraela i Palestinaca skroz formulu dviju država.
Pitanja Gaze i nezakonitih migracija
Govoreći o demografiji, Šuica je rekla da je Europa ostvarila veliki napredak jer danas se živi dulje i potrebna je politika koja će rješavati probleme koji nastaju zbog demografskih promjena.
Dubravka Šuica je stalno, odgovarajući na pitanja zastupnika, koristila izraz "ako mi budete dali povjerenje" i naglašavala važnu ulogu parlamenta. Najveći broj pitanja se odnosio na migracije, na situaciju u Gazi i na potrebu novog pristupa regiji Mediterana.
- Prva inicijativa je priprema novog pakta za Mediteran koja će biti osnova za naš rad. To će se zasnovati na dva stupa. Prvi je strateški ugovor sa zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka, a drugi je regionalna suradnja, što podrazumijeva uključivanje tvrtki iz EU. Razvoj ljudskog potencijala i vanjska dimenzija našeg novog pakta za migracije i azil su također ključni. EU se mora još više angažirati jer daje puno novaca, ali po utjecaju nismo dovoljno važan igrač. Moramo više raditi na tome, rekla je Šuica, odgovarajući na pitanja o tome što će joj biti prvi postupci.
Šuica je upitana i o propisima Izraela o radu UN-ove agencije UNRWA te slaže li se da bi trebalo osigurati financijsku potporu toj agenciji za palestinsku zajednicu.
- Svjesni smo situacije i humanitarne krize. Ako budem potvrđena, nastavit ćemo financirati agenciju UNWRA i palestinske izbjeglice. Hamas nije naš partner, već je teroristička organizacija. Mi se zalažemo za rješenje dviju država, ali moramo imati s kim razgovarati o tome, rekla je Šuica. Izjavila je da EU osigurati da novac namijenjen za pomoć izbjeglicama neće ići u ruke terorista.
Šuica je tijekom odgovoranja na pitanja zastupnika najavila da će posebnu pozornost obratiti na bolju koordinaciju u suočavanju s nezakonitim migracijama.
- Što se tiče nezakonitih migracija, do sada nam nije išlo dobro. Samo 19 do 20 posto nezakonitih migranata je vraćeno. Morat ćemo nastaviti raditi na novoj direktivi o vraćanju nezakonitih migranata. Pokušat ćemo pomoći ugovorima o partnerstvu, pomoći u readmisiji i reintegraciji povratnika, rekla je Šuica. Dodala je kako su zakonite migracije, putem radnih viza, primjerice, dobra mjera za suočavanje s problemom nedostatka radne snage u EU.
Konačna odluka 21. studenog
Šuica nije jasno odgovorila koji je njezin osobni stav o ideji o odlučivanju kvalificiranom većinom, što je i ideja Konferencije o budućnosti Europe, koju je ona vodila, samo je rekla kako o tome postoje razlike između zemljama EU. Hrvatska je, inače, protiv te ideje. Šuica je priznala da je ukidanje veta jedno od prijedloga Konferencije o budućnosti Europe, ali se izvlačila time što "nema puno vremena odgovoriti na to" pa je izbjegla podržati tu ideju koju inače podržava Europski parlament. Male zemlje, uključujući Hrvatsku, smatraju da bi time izgubili utjecaj u Vijeću EU.
Od hrvatskih zastupnika, Šuici su pitanja postavili Tonino Picula iz SDP-a te Davor Ivo Stier i Željana Zovko iz HDZ-a. Picula je upitao kako će surađivati s visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas i hoće li uključiti Europski parlament u sklapanje sporazuma o partnerstvu s mediteranskim zemljama. Odgovorila je da će surađivati i biti spremna dolaziti u parlament odgovarati na pitanja zastupnika.
Kada se završi saslušanje svih 26 povjerenika (predsjednica EK Ursula Von der Leyen kao 27. je već dobila potporu Europskog parlamenta), konferencija predsjednika 21. studenog mora donijeti konačnu odluku o prihvaćanju svih kandidata, nakon čega Europski parlament na plenarnoj sjednici izglasava novu Europsku komisiju kao cjelinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....