I dok brojni putnici ovih dana u zračnim lukama diljem Europe proživljavaju agoniju zbog otkazivanja letova, postoje oni koji će pomutnju iskoristiti kao svoje najjače oružje, a to su sindikati zračnih luka i aviokompanija.
Kako piše Politico, povećani apetit građana za putovanjima trenutno im je najjače adut kojim će pokušati ispraviti nepravdu zbog smanjenja plaća uslijed pandemije, a koje se, iako se zračni promet oporavlja, u brojnim destinacijama nisu nazad vratile na staru razinu.
A upravo ta činjenica, kao i podatak da su zračne luke i aviokompanije u pandemiji drastično rezale broj zaposlenika i otpuštale radnike, ovih je dana rezultiralo potpunim kaosom u europskom zračnom prostoru gdje je pretpostavka da svaki četvrti putnik kasni ili uopće ne stiže na destinaciju.
Sindikati sad taj kaos planiraju iskoristiti kako bi ispravili nepravdu počinjenu na račun zaposlenika zračnih luka i aviokompanija, a od kojih su mnogi, tvrdi Politico, bili žrtve takvih mjera štednji da su kao članovi posade bili primorani plaćati čak i za bočicu vode.
U ponedjeljak je tako štrajk započeo sindikat aviokompanije SAS i time direktora kompanije Anka van der Werrfa natjerao da otkaže otprilike polovicu zakazanih letova.
"Sektor posljednjih 20 godina nije cijenio svoje zaposlenike po pitanju daljnjeg obrazovanja, kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga. Cijeli sektor avijacije radio je po neodrživom modelu pa nije niti čudno kako je sve skupa završilo", rekla je Livia Spera, tajnica Europske udruge prometnih radnika.
Aviokompanije pokušavaju pronaći nove radnike, no dobar dio njih i dalje nudi skresane plaće kojima ne mogu privući novi kadar, a oni koji se i pristanu zaposliti potom mjesecima moraju prolaziti sigurnosne provjere.
Zračnoj luci Heathrow tako needostaje 12 tisuća radnika, briselski Zavantem planira ih zaposliti oko tisuću, a isto toliko ih traži i operater zračne luke Frankfurt.
Zbog nedostatka radne snage Lufthansa je najavila da će otkazati oko tisuću letova tijekom srpnja, EasyJet je već počeo vaditi stolice iz aviona, a sindikati sve to gledaju i poručuju da se problem može rješiti ukoliko se poprave iznosi plaća te radni uvjeti.
"Svugdje nedostaje radnika, zašto bi itko išao na privremeni dvogodišnji posao u neku zračnu luku ukoliko drugdje može dobiti bolje uvjete", pita se Spera, no šef niskobudžetnog RyanAira Michael O‘Leary odbija pomisao da bi posao u zračnom prometu danas bio manje atraktivan te smatra da će se problemi koji postoje ubrzo otkloniti.
SAS je dosad otpustio oko 500 pilota i nije ih zaposlio nazad, iako je takav dogovor prema tvrdnjama sindikata postojao prilikom rezanja radne snage. Oni koji pak nisu otpuštali radnike su zadržali, ali im smanjili plaće, a sindikati sad upozoravaju kako se one nisu vratile nazad na stare razine, iako se zračni promet oporavio.
Iz tog su razloga prošloga tjedna štrajk započeli radnici British Airwaysa kojima nije vraćeno 10-postotno smanjenje plaća, a radnici na pariškom Charles de Gaule aerodromu od petka do nedjelje namjeravaju napustiti svoja radna mjesta te tražiti da im se plaće povećaju za 300 eura na mjesec, a neke aviokompanije dosad su u svojim namjerama i uspjele.
Recimo, Unite sindikat djelatnika kabinskog osoblja SAS-a u zračnoj luci Heathrow izborio se za 18-postotno povećanje plaća, a amsterdamska zračna luka Schipol pristala je 15 tisuća zemaljskog osoblja platiti dodatnih 5,25 eura za sat.
Dio njih očito je shvatio da bi im kaos u zračnom prometu mogao donijeti dodatne financijske troškove, posebno nakon što je Europski sud pravde 2021. godine donio odluku da putnici koji kasne na destinaciju zbog štrajka također imaju pravo na kompenzaciju, što bi dodatno moglo opteretiti mnoge kompanije.