Trenutačno nema potrebe za daljnjim masovnim zračnim napadima, izjavio je Vladimir Putin na kraju tjedna u kojem je ruska vojska izvela najžešći raketni napad na ukrajinske gradove od početka invazije 24. veljače. Većina označenih ciljeva napada je pogođena. "Nismo namjeravali uništiti Ukrajinu. Ne, naravno da ne", istaknuo je predsjednik Rusije nakon konferencije s pet bivših sovjetskih republika u Astani, poručujući da je spreman na pregovore s Ukrajinom.
Vladimir Putin također je najavio da neće biti opće mobilizacije za rat u Ukrajini. "Djelomična mobilizacija" s ciljem da mobiliziraju 300.000 ljudi bit će provedena u roku od dva tjedna, rekao je.
Ovo što se danas događa nije ugodno, najblaže rečeno, rekao je Putin. "Ali svejedno, i da nismo napali, bili bismo u istoj situaciji, samo bi uvjeti bili lošiji za nas. Dakle, mi sve radimo ispravno i u pravo vrijeme", zaključio je Vladimir Putin.
Hoće pregovore
Ruski je predsjednik poručio da je spreman na pregovore s Ukrajinom, uz međunarodno posredovanje, prenosi njemački Spiegel. Ponovno je upozorio NATO da bi intervencija dovela do globalne katastrofe. Reuters piše kako se čini da Putinovi komentari ukazuju na ublažavanje tona kako se približava kraj osmoga mjeseca ratovanja, nakon višetjednog napredovanja ukrajinskih snaga.
Ukrajina tvrdi da je u ofenzivi u rujnu vratila više od 600 gradova. Ukrajinske trupe od početka listopada napreduju u Hersonu, nasuprot Krima. Britansko ministarstvo obrane tvrdi da su proruske snage napredovale prema strateški važnom gradu Bahmutu u regiji Donjecka. To je prvo napredovanje ruskih snaga u tri mjeseca.
Nedavni udari na ukrajinske gradove pogodili su 22 od 29 ciljeva, rekao je Putin. To je bio odgovor na eksploziju koja je oštetila most koji spaja Rusiju i anektirani Krim, istaknuo je Putin. Krajem rujna Rusija je anektirala ukrajinske regije Herson, Luhansk, Doneck i Zaporižja. Opća skupština UN-a osudila je to rezolucijom za koju su glasale 143 zemlje od 193 članice UN-a. Samo četiri zemlje bile su protiv, ostale su bile suzdržane.
Putin je u Astani ustvrdio da rat u Ukrajini nije imao utjecaja na odnose Rusije s drugim postsovjetskim državama. No BBC javlja da analitičari smatraju da zbog rata u Ukrajini opada utjecaj Rusije u regiji, lideri poput kazahstanskog Kasim-Žomarta Tokajeva pokušavaju se distancirati od Putina.
Tokajev je krajem rujna pozvao na solidarnost s Rusima koji su bježali od mobilizacije. "Moramo se pobrinuti za njih i osigurati njihovu sigurnost. Ovo je političko i humanitarno pitanje", rekao je Tokajev krajem prošlog mjeseca. Kazahstan je odbio podržati rusku invaziju ili priznati aneksiju ukrajinskog teritorija, podsjeća Financial Times. Također, predsjednik Kirgistana nije nazočio Putinovu rođendanskom okupljanju i kasnio je na skup prošlog mjeseca.
Savezničke kritike
Na sastanku u Astani, koji je okupio lidere Rusije i pet bivših sovjetskih republika u srednjoj Aziji, Vladimir Putin je morao slušati kritike na račun primata Moskve koji se dosad uzimao zdravo za gotovo, prenosi Spiegel. Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon održao mu je lekciju i poručio da Rusija ne bi trebala ignorirati interese manjih zemalja kao što je to činila u sovjetsko vrijeme.
"Tada su, a oprostite, i danas, male republike i mali narodi bili ignorirani", rekao je tadžikistanski predsjednik. Tradicija i kultura srednje Azije nisu se poštovale, kritizirao je. Nije bilo pomoći, nikakve podrške, zamjerio je u Astani predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Međunarodni gospodarski skupovi organizirani su samo u Moskvi, Minsku (Bjelorusija), Kijevu (Ukrajina) ili Almatiju (Kazahstan). "Za ostale republike vrijedilo je samo: pošalji mlijeko, pošalji pamuk, pošalji ovo i ono!" istaknuo je Rahmon.
"Nas nema 100 ili 200 milijuna. Ali želimo da nas se poštuje. Koji smo dogovor prekršili? Jesmo li vas možda na kriv način pozdravili? Uvijek smo poštovali interese našeg glavnog strateškog partnera, Rusije", rekao je Putinu predsjednik Tadžikistana.
"Želimo da nas poštuju. Vladimire Vladimiroviču, molim vas da ne donosite politike gdje se prema zemljama srednje Azije ponaša kao da su dio SSSR-a", rekao je Rahmon, prenosi portal Gaming Deputy.
"Uvijek smo najviše poštivali našeg najvećeg strateškog partnera (Rusiju). Ali, i mi želimo respekt! Pa tko smo mi?! Aboridžini? Ma dajte..."
Rusija i dalje sebe vidi kao nekoga tko će dirigirati u središnjoj Aziji, te su zemlje ekonomski, a u nekim slučajevima i vojno, ovisne o Moskvi.
