Dok su SAD, Britanija i Poljska slali oružje Kijevu, Njemačka je imala poseban plan nabave za Ukrajinu. Propao je.

Plan je bio primamljiv: Ukrajinu brzo opskrbiti oružjem koje može odmah koristiti, bez dugotrajne obuke. Ali do sada nije finalizirana niti jedna tzv. kružna razmjena, a dogovor s Poljskom je pred krahom, piše Deutsche Welle. Pa gdje zapinje?

Što je takozvana kružna razmjena oružja?

Kritičari su optuživali njemačku vladu da Ukrajini ne isporučuje dovoljno oružja. Kružnom razmjenom je Njemačka željela neizravno isporučivati više ​​teškog naoružanja. U postupak su uključena tri partnera: Njemačka kao zemlja donator, "partner za razmjenu" i Ukrajina kao zemlja primatelj.

Namjera je bila da se Ukrajini dostavi bivše rusko ili sovjetsko teško naoružanje koje ukrajinski vojnici mogu odmah koristiti, za razliku od novih zapadnih sistema za koje im najprije treba dugotrajno školovanje i uvježbavanje. Radi se primjerice o tenkovima s kojima raspolažu neke južne i istočne članice NATO-a, poput Poljske, Češke, Slovačke, Slovenije i Grčke. One bi, pak, zauzvrat dobile suvremenu njemačku opremu.

Čemu sve to?

Argument tzv. semaforske koalicije u Njemačkoj (socijaldemokrati, zeleni i liberali) vrlo je rano bio da su Ukrajinci najbolji u rukovanju tenkovima sovjetske proizvodnje, da ih ne treba obučavati te da za njih imaju rezervne dijelove. Istovremeno, jasno je i da njemačka Vlada, a posebno kancelar Olaf Scholz, žele pod svaku cijenu izbjeći da se u Ukrajini koriste njemački borbeni tenkovi Leopard ili oklopni transporteri Marder. Razloga je više - koji su odlučujući, može se samo nagađati.

Da njemački tenkovi nikada više ne smiju pucati na ruske bila je jedna od lekcija naučenih iz nacističke prošlosti i Drugog svjetskog rata. Osim toga, postoji bojazan da bi Putin izravne isporuke tenkova smatrao prekoračenjem crvene linije i da bi to moglo dovesti do opasne eskalacije. Službeno se Vlada poziva na – usmeni – dogovor među NATO partnerima, prema kojem nitko nije isporučio takvu zapadnu ratnu opremu. Zato je za Njemačku krajnje neugodno kad Španjolska inzistira upravo na tome i najavljuje da želi poslati tenkove Leopard u Ukrajinu. Hoće li do toga doći još je neizvjesno.

Što je do sada postignuto?

Ništa. Prije gotovo tri mjeseca njemački je Bundestag velikom većinom glasova odlučio da savezna vlada također treba podržati Ukrajinu teškim naoružanjem. Do sada je, međutim, isporučeno samo sedam samohodnih haubica iz zaliha njemačke vojske Bundeswehra – stoji na popisu isporučenog oružja koji je vlada objavila na internetu. Osim toga, njemačka industrija naoružanja trebala bi početi isporučivati ​​protuzračne tenkove Gepard do kraja srpnja, no fokus isporuka oružja je na procesu kružne razmjene.

Zemlje poput Poljske i Češke već su Ukrajini isporučile borbene tenkove T-72 i borbena vozila pješaštva BMP1. Njemačka vlada tada je najavila da će svom NATO partneru Češkoj staviti na raspolaganje 15 tenkova Leopard 2 iz industrijskih zaliha kao kompenzaciju. No, razmjena još nije realizirana, baš kao ni slični planovi s Poljskom, Slovačkom, Grčkom i Slovenijom.

Zašto to sve traje tako dugo?

Kratak odgovor je: zato što zemlje uključene u razmjenu nisu zadovoljne njemačkom ponudom. To se vidi na primjeru Slovenije. To je prva zemlja s kojom su pregovori započeli još u travnju. U zamjenu da Slovenija isporuči Ukrajini borbene tenkove i oklopne transportere (T72 i BMP1), Berlin je ponudio borbeno vozilo pješaštva Marder i oklopni transporter Fuchs - oba su zastarjeli modeli u Bundeswehru i stari oko 50 godina. Umjesto toga, Slovenija je željela novo borbeno vozilo pješaštva Puma i tenkove tipa Leopard, dakle moderno oružje.

Slično natezanje oko razmjene postoji i s drugim zemljama partnerima. Zato su ti krugovi u stvari još nedovršeni polukrugovi. Usput, još jedna neobičnost: Bundeswehr je odbio dati Ukrajini oklopni transporter Fuchs uz argument da bi time bila ugrožena operativna spremnost njemačke vojske - ali su ga spremni predati Sloveniji.

Kako stoje pregovori s Poljskom?

Prema poljskim izvorima, u prva dva mjeseca ruskog napadačkog rata, Varšava je Ukrajini isporučila do 240 tenkova T-72 i nekoliko desetaka oklopnih vozila. Ova susjedna zemlja se smatra glavnim opskrbljivačem oružjem i pomagačem Ukrajine. Još u svibnju je poljski predsjednik Andrzej Duda kritizirao njemačku vladu što nije Varšavi isporučila obećanu zamjenu za stare sovjetske tenkove. I Poljska je htjela najnovije njemačke tenkove Leopard 2. Pregovori su zapeli, a prema informacijama njemačkog javnog servisa ARD-a, prijeti im konačni neuspjeh.

U televizijskom intervjuu ovog tjedna zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova rekao je da nema "prave ponude Njemačke koja bi se mogla razmotriti". Prema riječima demokršćanskog stručnjaka za međunarodne odnose Rodericha Kiesewettera savezna vlada nedavno je ponudila Poljskoj 20 obnovljenih tenkova Leopard 2. Namjera je da se od travnja 2023. isporučuje jedan tenk mjesečno, a od listopada tri mjesečno. No to je, izgleda, nedovoljno s poljskog gledišta. Međutim, pregovori još nisu službeno okončani. U međuvremenu se doznaje da je Poljska od SAD-a dobila prvi od ukupno 366 borbenih tenkova tipa Abrams.

Kritika postupka kružne razmjene

Kritičari se ne slažu s izrekom da "za dobar prsten treba vremena": ugled i vjerodostojnost Njemačke kod saveznika, posebice u istočnoj Europi, bili bi ozbiljno narušeni ukoliko bi se sve previše odugovlačilo, upozoravaju oporbeni demokršćani. Osim toga, mnogi oporbeni političari, ali i neki iz vladine koalicije, ne razumiju zašto Njemačka Ukrajinu izravnije ne snabdijeva suvremenom opremom iz vlastitih zaliha umjesto starim sovjetskim materijalom: ako se tamo, kao što se često ističe, brani i sloboda Zapada, i ako se naglašava kako Rusija ne smije dobiti ovaj rat, to znači da bi Ukrajini trebalo pružiti svaku zamislivu vojnu pomoć.

Ministrica obrane Christine Lambrecht u više je navrata istakla da su rezerve oružja koje na raspolaganju ima Bundeswehr iscrpljene. Međutim, najnovije pismo Olafu Scholzu koje mu je uputila predsjednica Odbora za obranu njemačkog parlamenta Bundestaga Marie-Agnes Strack-Zimmermann, inače članica Liberalne stranke, jasno je pokazalo da bi i neki unutar koalicijske vlade također željeli vidjeti veću brzinu u isporuci oružja. Zasada Scholz to jasno odbija - bez puno rasprave.