Na prostranoj moskovskoj tržnici suvenira pod nazivom Izmailovski, kupci mogu pronaći šalice i majice u znak sjećanja na rusko raspoređivanje trupa u Ukrajini - ali još od aneksije Krimskog poluotoka 2014. godine. Nema ničega o "specijalnoj vojnoj operaciji", kako Kremlj službeno naziva invaziju na Ukrajinu, koja je započela prije šest mjeseci.
U cijelom glavnom gradu Rusije tek je nekoliko znakova koji očito pokazuju da je Rusija uključena u najgore borbe u Europi od Drugog svjetskog rata. Prikazi slova "Z" - koje je iscrtano na vojnim vozilima osvajačkih trupa te se proširilo kao simbol borbe - jedva da se mogu uočiti.
Tu su tek neki razbacani plakati na autobusnim stanicama, koji prikazuju ravnodušno lice nekog vojnika uz riječi: "Slava herojima Rusije". Plakati ne daju naslutiti što je čovjek kojeg prikazuju učinio ili gdje je to učinio, prenosi agencija AP atmosferu u Moskvi.
Javna suzdržanost ili poricanje ‘operacije‘ u Ukrajini upečatljiva je u ovoj zemlji u kojoj su vojni podvizi duboko utkani u društveno tkivo. Aneksija Krima gotovo je trenutačno proizvela memeove. Dan pobjede, koji obilježava poraz nacističke Njemačke, opsesivno se obilježava s tjednima iščekivanja.
U međuvremenu, na zastupništvu Lamborghinija na Kutuzovskom prospektu, glavnoj moskovskoj prometnici, još uvijek stoji transparent za Dan pobjede, iako je izložbeni prostor zamračen. Lamborghini se povukao iz Rusije, zajedno sa stotinama drugih stranih kompanija koje su obustavile ili potpuno prekinule svoje poslovanje nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu.
Dužnosnici vjeruju, građani sumnjaju
Zamračeni izlozi i napušteni prostori u trgovačkim centrima u kojima su nekada bili popularni restorani brze hrane poput McDonald‘sa i Starbucksa, najvidljiviji su znak ratnog sukoba u Ukrajini. Odlasci tvrtki bili su psihološki udarac za Moskovljane, koji su navikli na blistavu ugodnost potrošačke kulture.
"Isprva smo bili jako razočarani", kaže mladić Jegor Driganov dok gleda duž obale rijeke nasuprot moskovske poslovne četvrti koja uključuje četiri od pet najviših zgrada u Europi. "No, počele su se pojavljivati trgovine koje će ih zamijeniti", dodaje.
Bivša prodajna mjesta McDonald‘sa i Starbucksa kupili su ruski poduzetnici koji su ubrzo krenuli s ponovnim otvaranjem i poslovanjem koje je bilo gotovo potpuno kopirano. "Idemo uokolo kao i obično", kaže djevojka u Jegorovom društvu, Polina Poliščuk, opisujući tako raspoloženje u gradu.
Iako je uvjerenje da Rusija može stvoriti domaće alternative tvrtkama koje su otišle postalo rašireno među dužnosnicima, mnogi Rusi privatno sumnjaju u to. Istraživanje Levada centra, jedine nezavisne agencije za istraživanje javnog mnijenja u Rusiji, pokazalo je da 81 posto Rusa vjeruje da će zemlja moći zamijeniti inozemnu proizvodnju hrane domaćim alternativama, dok samo 41 posto smatra da domaća industrija može u potpunosti zamijeniti stranu elektroničku robu, a tek trećina vjeruje da domaća proizvodnja automobila može nadomjestiti gubitak uvoza automobila.
Automobilska industrija također je pogođena sankcijama, koje su prekinule opskrbu dijelovima. Državna služba za statistiku objavila je da je proizvodnja automobila u svibnju pala za zapanjujućih 97 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Vladimir Putin je, pak, nedavno priznao da ruska brodogradilišta također pate od manjka opskrbe.
No, panika koja je preplavila Rusiju odmah nakon uvođenja zapadnih sankcija bez presedana i nakon što su strane tvrtke napustile zemlju, jenjava. Rubalj, koji je odmah nakon uvođenja sankcija izgubio polovicu svoje vrijednosti u odnosu na dolar, ne samo da se oporavio, već je narastao na razine koje godinama nisu viđene. No, ako je to dobro za nacionalni ponos, ipak je i teret za industrije koje ovise o izvozu i čiji su proizvodi postali skuplji.
Buduće nevolje očite, no tjeskobe nema
Ekonomske perspektive Rusije, kada se uzmu u obzir razne statistike, daleko su od jasnih. Nezaposlenost je, suprotno mnogim predviđanjima, u padu, ali je bruto domaći proizvod (BDP) oštro pao za 4 posto u drugom tromjesečju ove godine, prvom punom razdoblju borbi, te se predviđa da će pasti za gotovo 8 posto na godišnjoj razini. Također, računa se da će inflacija iznositi 15 posto godišnje.
"Čini mi se kako je svima očito da neće biti kao prije", upozorila je čelnica Središnje banke Rusije Elvira Nabiulina na međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, godišnjem izložbenom skupu namijenjenom ulagačima. "Vanjski uvjeti su se doista promijenili za dugo vremena, ako ne i zauvijek", dodala je.
No, ako su nadolazeće ekonomske nevolje doista očite, čini se da ne uzrokuju široku tjeskobu u zemlji. Prodavač suvenira na tržnici Izmailovski, Mihail Suhorukov, odbacuje zabrinutost, iako su europske sankcije na zračna putovanja u Rusiju prekinule velik dio turističke trgovine koja mu je bila važna. "To je periodično, poput vala", kaže on, dodajući da je odlučio radije biti sangvinik nego "ići na groblje".
"Moskva vodi svoj normalan život jer ljudi pokušavaju sačuvati osjećaj normalne i relativne psihološke udobnosti", ističe Nikolaj Petrov, viši znanstveni suradnik u ‘think tanku‘ Chatham House u programu za Rusiju i Euroaziju. "Rusija punom parom ide prema slijepoj ulici, a ljudi uglavnom ne žele razmišljati o tome i žive svoje živote", kaže on. Također naglašava da se Moskovljani nalaze usred "ljetnog efekta... kada osoba ne gleda toliko što se događa u svijetu, čak ni u susjednoj zemlji, nego radije gradi vlastitu stvarnost s obitelji, na odmoru i slično".
Želja za odlaskom na odmor posebna je priča o uspjehu ruskog osjećaja samodostatnosti u vrijeme sankcija. Nakon što su im uskraćene jednostavne zračne veze sa zapadnom Europom - stručnjaci kažu da su putovanja Rusa u inače popularnu Italiju pala gotovo na nulu - Rusi su pronašli alternativu u egzotičnim domaćim odredištima, poput otoka Sahalin, 6300 kilometara od Moskve, gdje je turizam navodno porastao za 25 posto. Također, promet do plaža na Baltičkom moru, u Kalinjingradu, dosegao je najviše dnevne vrijednosti. Ipak, očekuje se da će turizam na Krimu biti za oko 40 posto manji nego inače.
Podrška ‘za svaki slučaj‘
Iako moskovske ulice daju malo naznaka da bjesni ratni sukob, medijski prostor je prepun vijesti. Vodeći informativni magazin na državnoj televiziji nedavno je ‘specijalnoj operaciji‘ u Ukrajini posvetio gotovo sat vremena - otprilike polovicu svog trajanja. U dugim izvještajima ruska vojska prikazana je kao vrlo učinkovita snaga koja koristi vrhunsko oružje.
Oko 60 posto Rusa oslanja se upravo na državnu televiziju kao glavni izvor vijesti, no moguće je da je smatraju nepouzdanom. Istraživanje Levade ovog mjeseca pokazalo je da čak 65 posto Rusa ne vjeruje u dio ili sve od onoga što o Ukrajini vide na državnim medijima. "Postoji mnogo (medijskih) izvora koji su suprotstavljeni državnoj televiziji", kaže Jegor Driganov dok se opušta uz rijeku.
Međutim, mnogim od tih izvora može se pristupiti samo putem VPN-a ili virtualne privatne mreže. Rusija je zabranila ili blokirala niz stranih medija, natjerala nezavisne domaće medije na zatvaranje i zabranila korištenje Facebooka i Twittera. U represivnom okruženju, procjena stavova stanovništva u cjelini, čak i od strane međunarodno cijenjenog anketara kao što je Levada, nije sigurna.
Anketa Levade pokazala je da oko 75 posto Rusa podržava ‘vojnu operaciju‘, ali manje od polovice bezuvjetno. Neki od onih koji imaju podijeljeno mišljenje vjerojatno izražavaju podršku "za svaki slučaj, bojeći se posljedica za sebe", zaključio je direktor Levade Denis Volkov.