Zamislite da ste čitavu svoju karijeru posvetili održavanju europskih integracija, a sada gledate kako ih ruše nacionalni nepotizmi. Baš to se dogodilo Alexu.
Nakon duge i uspješne karijere u Europskoj središnjoj banci (ECB), Alexa, koji nije želio otkriti prezime, njegov je šef Talijan gurnuo u stranu zbog jednog drugog Talijana.
Ovaj primjer je samo jedan od mnogih u ECB-u čijim timovima nerijetko dominira jedna nacionalnost. Neobjavljeno istraživanje vijeća zaposlenika ECB-a, do kojeg je došao POLITICO, pokazuje da postoje 24 takva nacionalna ‘klastera‘ u 17 od ukupno 25 odjela ECB-a. Većina klastera su ili njemački - njih ukupno 13 - ili talijanski - pet klastera.
Istraživanje definira klaster na dva načina. To može biti odjel u kojem najmanje tri menadžera imaju istu nacionalnost i kada je udio menadžera iz jedne države veći od onoga koji bi bio prihvatljiv s obzirom na veličinu zemlje.
Iako može zvučati benigno, takvo ‘grupiranje‘ može dovesti do različitih problema. Zaposlenike njihovi nadređeni ne bi smjeli aktivno gurati u stranu da bi napravili mjesta za prijatelja iz vlastite zemlje kako se osoblje ne bi osjećalo neugodno. Alex se prisjeća niza sastanaka na kojima su njegovi kolege pričali samo talijanski, zbog čega je Alex ostao po strani. ‘Propustio sam mnogo bitnih informacija‘, rekao je Alex.
Drugi imaju slične pritužbe.
Klasteri temeljeni na nacionalnosti nisu loši samo za zaposlenike ECB-a, već i za ljude za koje središnja banka radi. Predsjednica Christine Lagarde opetovano je naglasila važnost raznolikosti kako bi se izbjeglo grupno razmišljanje - nešto što ona smatra jednim od temeljnih uzroka globalne financijske krize.
Čini se da je izbjegavanje grupnog razmišljanja po nacionalnim linijama osobito relevantno u ogranku ECB-a za nadzor banaka. Svako razmišljanje koje vodi favoriziranju nekog nacionalnog bankarskog sustava, moglo bi ugroziti cjelokupnu stabilnost sustava. Ipak, gotovo sva poslovna područja u ogranku nadzora banaka imaju određeni stupanj nacionalne prezastupljenosti, pokazuje istraživanje vijeća zaposlenika.
Na primjer, ključni ekonomski odjel je de facto pod zajedničkom njemačkom i talijanskom kontrolom, sa sedam njemačkih menadžera - što čini 47 posto - i tri talijanska menadžera - 20 posto ukupnog broja. Monetarna politika je pod čvrstom njemačkom kontrolom - s pet menadžera, ili 63 posto - dok Talijani dominiraju sistemskim i međunarodnim bankama, s osam menadžera, što čini oko 32 posto. Također pod zajedničkom njemačko-talijanskom kontrolom su komunikacije i istraživanja.
Što se tiče ostalih zemalja, istraživanje je pronašlo samo po jedan klaster za Francusku, Nizozemsku i Portugal te dva španjolska klastera.
Ostali Draghijevi učinci
Prema Alexu, povlašteni tretman određenih nacija povećao se za vrijeme predsjedništva Marija Draghija, jer je srednji menadžment počeo oponašati njegov stil vođenja. Umjesto da radi s mašinerijom središnje banke, Draghi se oslanjao na malu skupinu osoba od povjerenja dok je ostale članove osoblja držao po strani, uključujući kolege članove izvršnog odbora koji nisu podržavali svaki njegov potez. ‘Nitko ne pokreće pitanje nacionalnosti iz straha da ne upadne u nižu kategoriju‘, rekao je Alex.
Ako su svi u lancu upravljanja iste nacionalnosti, osoblje će smatrati da se njihove pritužba neće shvatiti ozbiljno, već će dovesti do trenutnog pada u nemilost, dodao je Alex.
Lagarde, koja je preuzela dužnost od Draghija krajem 2019., poboljšala je transparentnost objavljivanjem udjela osoblja i menadžmenta ECB-a prema nacionalnosti.
Podaci, objavljeni ranije ove godine u godišnjem izvješću ECB-a, pokazuju da su Nijemci još uvijek najzastupljeniji, osobito na menadžerskoj razini, dok za tu instituciju radi mnogo manje Francuza nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu zemlje. Udio Talijana među zaposlenicima i menadžerima otprilike je proporcionalan udjelu Italije u ECB-u.
Izvješće također pokazuje da neke manje zemlje članice nemaju gotovo niti jednog menadžera na utjecajnim pozicijama. U 2021. nije bilo niti jednog državljanina Slovačke ili Malte na rukovodećoj poziciji.
‘To je frustrirajuće‘, rekao je zaposlenik iz jedne od tih manjih zemalja članica. ‘Gotovo sam odustao od pokušaja otvaranja novih radnih mjesta. Posao će, u svakom slučaju, dati nekom drugom Nijemcu.‘ Ovaj zaposlenik, koji je također govorio pod uvjetom da ostane anoniman, rekao je da su nacionalne skupine ‘slon u sobi‘ - dakle nešto čega su svi svjesni, ali o čemu nitko ne govori.
Alexa dodatno frustrira i to što se svaka rasprava zaposlenika o nacionalnim pristranostima u ECB-u doživljava kao politički nekorektna - za razliku od napretka središnje banke u prepoznavanju i rješavanju neravnoteže spolova.
‘Zašto ne krenemo sličnim putem?, pita se Alex.
EK kao dobar primjer
Carlos Bowles, potpredsjednik sindikata osoblja ECB-a IPSO, smatra da ovu neravnotežu treba promijeniti. Slaže se s objavljivanjem nacionalnosti osoblja i menadžera i smatra to ‘važnim korakom prema većoj transparentnosti‘, ali je pozvao i na daljnje korake. Jedno od rješenja je da ECB pri zapošljavanju primjenjuje nacionalni sustav kvota, sličan Europskoj komisiji, rekao je.
‘Naš je cilj usvojiti sustav kakav se primjenjuje u drugim europskim institucijama gdje se prate nacionalne neravnoteže i poduzimaju odgovarajuće mjere zapošljavanja kada neravnoteže postanu značajne‘, rekao je. ‘Ovo je neophodno kako bi se smanjio prostor za nacionalne pristranosti u operacijama ECB-a i osigurala pravedna zastupljenost svih europskih nacionalnosti.‘
Glasnogovornica ECB-a rekla je da je sustav pravedan.
‘Osoblje ECB-a radi kao da su svi Europljani, bez obzira na nacionalnost‘, rekla je glasnogovornica. ‘Zapošljavanje se temelji na zaslugama i nepostojanje nacionalnih kvota može dovesti tek do malog nesrazmjera u zastupljenosti raznih nacionalnosti.‘
Za sada, ECB ‘nadzire udjele nacionalnosti i dijeli ih s voditeljima poslovnih područja u slučaju da su zaposlenici ili menadžeri jedne nacionalnosti previše zastupljeni‘, kaže. Na pitanje hoće li središnja banka u budućnosti razmotriti ciljeve vezane uz nacionalnost, rekla je da neće isključiti postizanje raznolikosti kao šireg načela.
Sâm Alex nikada nije bio veliki ljubitelj postavljanja specifičnih ciljeva ili kvota. Ali njegovo gledište se promijenilo zbog kontinuiranog nedostatka napretka - možda čak i nazadovanja.
Alex će ipak za sada ostati u središnjoj banci jer još uvijek vjeruju u političku ideju Europe i potrebu prevladavanja nacionalnih granica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....