Dodik: ‘Da, pozvali su me iz Tužiteljstva BiH da objasnim izjavu o negiranju genocida‘

Srpski član BiH Predsjedništva Milorad Dodik potvrdio je u četvrtak da ga je Tužiteljstvo BiH pozvalo da objasni izjavu kojom je negirao genocid u Srebrenici, a nakon što je na snagu stupio zakon kojega je na odlasku donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

"Danas je iz Tužiteljstva došao poziv da me saslušaju u svezi s mojom pričom o navodnom negiranju genocida“, rekao je Dodik u izjavi novinarima tijekom posjete Mostaru.

Naime, nedugo nakon što je sada već bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Kaznenog zakona kojim je uz ostalo za negiranje genocida i ratnih zločina predviđena kazna zatvora, Dodik je u razgovoru za Srpski telegraf ustvrdio da bi radije odabrao zatvor nego priznao genocid.

"Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije dogodilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktualna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktualizira i "sada se sve zna". Istina je jedna, da genocida nije bilo", rekao je nedavno Dodik.

U izjavi u Mostaru se pak požalio da je čovjek s najviše kaznenih prijava u Bosni i Hercegovini, opetujući tvrdnje da visoki međunarodni predstavnik po Daytonskom mirovnom sporazumu nema pravo nametati bilo kakve odluke.

"Naravno da se u FBiH sve svelo na priču o genocidu, ali se u stvari radi o tome da neizabrani stranac ne može donositi zakone i nametati ih, čak ni po bonskim ovlaštenjima“, rekao je Dodik.

Vijeće za provedbu mira (PIC) koje nadgleda provedbu mirovnog sporazuma u BiH, a kojega čine najvažnije zemlje Zapada te Rusija i Turska kao predstavnik Organizacije islamske suradnje, ovlastilo je visokog predstavnika da može koristiti široke, tzv. bonske ovlasti što uključuje smjene dužnosnika, poništavanje bilo koje odluke ili pak nametanje zakona u BiH.

Dodik je u odgovoru medijima opetovao da ne prihvaća njemačkog političara Christana Schmidta kao novog visokog predstavnika. Srpska strana u BiH smatra da je njegovo imenovanje moralo potvrditi Vijeće sigurnosti, a takav stav su podržale Rusija i Kina. Istodobno sve zemlje zapada, uključujući SAD, navele su nedavno u UN-u kako snažno podržavaju Schmidta i njegov angažman.

“Srbi neće prihvatiti takvog lika u svojstvu visokog predstavnika. Možda možemo popiti kavu, ali samo u svojstvu kao s nekadašnjim ministrom za poljoprivredu koji je obećao da će nešto učiniti za BiH, pa ni to nije učinio“, izjavio je srpski član BiH Predsjedništva.