Bivši bjeloruski ministar vanjskih poslova, Vladimir Makej, rekao je kako se boji da će Rusija anektirati njegovu zemlju nakon invazije na Ukrajinu - to je, otkrila je Finska, izjavio netom prije nego što je u dobi od 64 godine preminuo lani u studenome. Službeni uzrok njegove smrti nikad nije objavljen, prenosi Iltalehti report.
Pekka Haavisto, finski ministar vanjskih poslova, ispričao je kako je razgovarao s Makejem nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio kako je Rusija anektirala četiri regije u Ukrajini - Luhansk, Donjeck, Zaporižju i Herson.
U intervjuu koji je u srijedu objavio finski tabloid Iltalehti, Haavisto je rekao kako je pokojni Makej, koji je bio bjeloruski ministar od 2012. godine, "bio jako zabrinut zbog mogućnosti da njegova zemlja bude peta regija koju će Rusija nezakonito prisvojiti".
- S obzirom na to da se izvana čini kako dužnosnici u Minsku u svakom pogledu čvrsto podržavaju Rusiju, ova Makejeva zabrinutost svakako je vrijedna pažnje - rekao je finski političar.
Iako Bjelorusija nije izravno uključena u rusku invaziju na Ukrajinu, njezin autokratski vođa Aleksandar Lukašenko dopustio je moskovskim trupama da iskoriste njegovu zemlju kao lansirnu rampu za svoj prvi napad izveden 24. veljače 2022. Osim toga, Bjelorusija je dopustila Rusiji da koristi njezin teritorij za vojne vježbe i zaprijetila je Ukrajini odgovorom ako bjeloruski teritorij bude napadnut.
- Dok je govorio o potencijalnim ambicijama Rusije, Makeju je s čela kapao znoj... Rekao je i kako se ne može predvidjeti tko će se sljedeći naći na nišanu Putinovih imperijalističkih ambicija - otkrio je Haavisto.
A skupina novinara prošloga tjedna objavila je izvješće u kojemu stoji kako Makejeva zabrinutost nije neutemeljena. U tom dokumentu tvrdi se kako određeni predsjednički dokumenti pokazuju da Rusija navodno do 2030. godine planira pripojiti Bjelorusiju Ruskoj Federaciji.
Tajni dosje, navodno iz ljeta 2021., nazvan je "Strateški ciljevi Ruske Federacije u Bjelorusiji" i iznosi tri opcije aneksije Bjelorusije, koja se naziva i "povijesnim dijelom Rusije", a to su kratkoročni, srednjoročni i dugoročni pristup. Srednjoročni predviđa da Bjelorusija formalno postane dio Rusije već 2025., dok dugoročni plan za to daje vremenski okvir od sedam godina, počevši od 2023. Planove je navodno izradila ruska predsjednička uprava za prekograničnu suradnju, vladin odjel koji je Putin osnovao 2018., a do njih je došao Yahoo! News i njemački list Süddeutsche Zeitung.
Ako se potvrdi da su ovi dokumenti autentični, oni bi potvrdili Putinovu naredbu ruskim obavještajnim službama i oružanim snagama da se pripreme za aneksiju još jedne zemlje - Bjelorusije.
Finski ministar vanjskih poslova tvrdi kako je bio u kontaktu s Makejem od početka rata jer je želio razumjeti što Bjelorusija misli o Rusiji i njezinoj invaziji.
- To treba pratiti, jer iako se čini da je potpora Bjelorusije vrlo aktivna, tu postoji i određena rezerva. Zanimljiva je i sljedeća kontradiktornost - Bjelorusija navodno podržava Rusiju u svakom pogledu, ali nije se uključila u sukob u Ukrajini, što svakako daje dvostruku poruku - rekao je Haavisto.
Što se tiče Makeja, za njega se u prošlotjednom izvještaju tvrdi kako se ubio samo nekoliko dana nakon što se vratio sa sastanka s dužnosnicima Kremlja u Armeniji. Neovisni bjeloruski medij Naša Niva citirao je četiri nepovezana izvora koji tvrde kako su Makejevi prijatelji rekli da je on bio "bolno uznemiren propašću kursa koji je vodio".
Lukašenko je navodno želio zamijeniti svog šefa diplomacije. Kako se bjeloruski predsjednik sve više približavao Putinu, Makej je želio ojačati odnos svoje zemlje sa Zapadom.
- Shvatio je kako mu se položaj bliži kraju, sve više se osjećao nepotrebnim - rekao je izvor blizak pokojnom ministru.
U izvješću se navodi i kako je Makej sedam mjeseci prije smrti izjavio: "Ne sjećam se tko je to bio, ali rekao je - ako ćete biti pogubljeni, onda je bolje biti pogubljen zbog lojalnosti, nego zbog izdaje". U dokumentu se također navodi kako bliski suradnici pokojnog ministra ne vjeruju da je ubijen.