Primajući Nobelovu nagradu za mir, filipinska novinarka Maria Ressa oštro je u petak kritizirala američke tehnološke divove, koji po njezinu mišljenju iz pohlepe dopuštaju izljeve "toksičnog mulja" na društvenim mrežama.
Suosnivačica i direktorica portala Rappler, Ressa je primila prestižnu nagradu u Gradskoj vijećnici u Oslu zajedno s Rusom Dmitrijem Muratovom, glavnim urednikom Nove Gazete, jednog od rijetkih neovisnih listova u Rusiji.
Pred malobrojnom publikom zbog pandemije covida-19, 58-godišnja filipinska novinarka napala je "američke internetske tvrtke" kao što su Facebook, Twitter i YouTube, ne imenujući ih izravno.
"Sa svojom gotovo božanskom moći", kazala je, njihova tehnologija "omogućila je virusu laži da nas sve zarazi, okrećući nas jedne protiv drugih, budeći naše strahove, naš bijes i našu mržnju, i pripremajući teren za uspon autoritarnih vođa i diktatora".
"Naša najveća potreba danas je preoblikovati tu mržnju i to nasilje, toksični mulj koji prožima naš informacijski ekosustav, koje promiču američke internetske tvrtke koje zarađuju više novca u mjeri u kojoj šire tu mržnju i bude u nama ono najgore", ustvrdila je.
Ressa je naglasila važnost pouzdanosti informacija u doba pandemije ili izbora koji će se iduće godine održati primjerice na Filipinima, u Francuskoj, SAD-u i Mađarskoj.
"Te američke tvrtke ljute činjenice, ljute novinari. Po svojoj prirodi one nas dijele i radikaliziraju", rekla je.
Direktorica Rapplera, portala koji jako kritizira filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, Ressa je predmet sedam pravosudnih postupaka u svojoj zemlji zbog kojih bi mogla dobiti stotinjak godina zatvora.
Osuđena prošle godine zbog klevete, ali puštena na uvjetnu slobodu, morala je od četiri suda zatražiti dozvolu da ode na svečanu dodjelu Nobelove nagrade za mir.
Drugi laureat, Dmitrij Muratov (60), glavni urednik Nove Gazete, odao je minutom šutnje počast novinarima ubijenima na poslu.
"Želim da novinari umiru od starosti", rekao je.
Nova Gazeta poznata je po svojim istragama korupcije i kršenja ljudskih prava u Čečeniji, a od 1990-ih ubijeno je šest njezinih suradnika, uključujući poznatu novinarku Anu Politkovskaju koja je ubijena 2006. godine.
"Novinarstvo u Rusiji prolazi mračno razdoblje", upozorio je Muratov, istaknuvši da je stotinjak novinara, medija, aktivista za ljudska prava i nevladinih organizacija proglašeno "stranim agentima" i to im jako otežava djelovanje.
Muratov vjeruje da će izbjeći tu etiketu i ako primi polovicu čeka u iznosu od 975.000 eura od Nobelove nagrade, premda je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da Nobelova nagrada nije "štit" koji može zaštititi od tog statusa.
"Mislim da smo u 30 godina postojanja našeg lista učinili toliko toga pozitivnog za zemlju da bi bilo štetno za snagu naše zemlje proglasiti nas 'stranim agentima'", rekao je Dmitrij Muratov u razgovoru za AFP.
Zaključno s 1. prosinca 2021., najmanje 1636 novinara ubijeno je u svijetu u zadnjih 20 godina, po podacima Reportera bez granica, od čega 46 od početka 2021. godine.
Osim toga, broj novinara koji se nalaze iza rešetaka u svijetu nikada nije bio veći i iznosi 293, po Odboru za zaštitu novinara.
"Samo prenošenje informacije javnosti može spriječiti rat", istaknula je predsjednica Nobelova odbora, Berit Reiss-Andersen.
"Uloga medija je da razotkriju agresije i zloporabe vlasti i da tako pridonesu miru", zaključila je.