Od 2010., kada je Haiti pogodio razorni potres od 7 po Richteru, do veljače ove godine, na adresu UN-a pristiglo je čak 463 zahtjeva za priznavanjem očinstva osoblja koje je diljem svijeta bilo angažirano u sklopu humanitarnih misija, piše CNN u svom recentnom specijalu na tu temu. Do sada je 55 slučaja službeno potvrđeno, te je dočekalo svoj sudski epilog, dok ih 298 čeka konačno rješenje.
Haiti je, naime, samo jedna od država u kojima je ovaj problem zabilježen. U lipnju ove godine, grupa od ukupno 60 mirotvoraca iz Tanzanije bila je primorana napustiti Centralnu Afričku Republiku zbog gomilajućih optužbi za seksualno napastovanje lokalnih žena. Među žrtvama su bile i dvije maloljetne djevojčice.
Od 2015., do sada, UN je dobio toliko pritužbi za seksualno napastovanje i silovanje da je odnose koje su njegovi djelatnici imali sa ženama u misijama morao podijeliti u nekoliko kategorija kako bi dobio jasniju sliku o prirodi ovog uznemirujućeg problema.
Tzv eksploatacijski seksualni odnos je, tako, bio u 227 slučaja, "transakcijski seks" u 134 slučaja, a čak 141 slučaja vodi se kao silovanje.
Do koje je mjere problem raširen u prilog govori i činjenica da je još 2003., tadašnji glavni tajnik UN-a, Kofi Annan, svojim zaposlenicima bio primoran poslati posebno priopćenje u kojem ih je zamolio da ne stupaju u seksualne odnose sa ženama na terenu, kojima su poslani pomoći u sklopu humanitarnih misija.
- Takvi odnosi temeljeni su na nejednakom balansu moći te kao takvi potkopavaju kredibilitet i integritet rada naše organizacije – istaknuo je Annan.
Njegov nasljednik, trenutni tajnik UN-a Antonio Guterres, obećao je "uvesti reda", a 2017. objavio je iscrpnu strategiju fokusiranu na rješavanje ovog problema.
- Napravljen je mali, ali nedovoljan pomak. Ovaj problem, nažalost, nije specifičan samo za Haiti – objasnila je Jane Connors, aktivistica za prava žrtava koju je imenovao sam Guterres u sklopu svog napora da nešto promijeni.
Nekolicina samohranih majki na Haitiju odlučila se na prekid šutnje te su u razgovoru s reporterima CNN-a objasnili zašto, nakon toliko godina, traže pravdu.
- Tretiraju nas kao da nismo ljudi – rekla je jedna žena CNN-ovim reporterima, referirajući se na odnos s djelatnicima UN-a.
Glavna motivacija im je sa sebe skinuti društvenu stigmu koju već desetljećima nose kao samohrane majke. Voljele bi dobiti i kompenzaciju koju im garantira čak i haićanski zakon.
Naime, nakon potresa su haićanske bande preuzele kormilo nad većinom društvenog života, zbog čega je došlo do vrtoglavog rasta cijena hrane i energenata diljem zemlje. Ionako teška zadaća samohrane skrbi za djecu, dodatno se time otežala, jer su žene sve češće primorane napustiti državu u potrazi za boljim životima.
Imaju pravo i na odštetu iz fonda kojeg je za tu namjenu osnovao tajnik Guterres, a koja prema godišnjem izvješću iz 2022., na računu ima više od 4,8 milijuna dolara.
Glavna zadaća tog fonda ponuditi je privremenu financijsku olakšicu žrtvama seksualnih prijestupa UN-ovih misionara, a to želi činiti putem programa kojima se financijski osamostaljuju žene.
Nude im prekvalifikacije, stipendije i materijal za pokretanje vlastitog biznisa, no to nije dosta, upozoravaju aktivisti.
- Zamislite samo da vas je netko silovao i da vam nekoliko godina kasnije na vrata pokuca predstavnik silovateljeva poslodavca, te umjesto odštete ili elementarne empatije ponudi mašinu za šivanje kako biste pokrenuli svoj posao – objašnjava aktivistica Paula Donovan CNN-u, istaknuvši kako se žrtve u takvim situacijama nerijetko osjećaju još i gore.
- Zašto je UN oformio ured za žrtve seksualnih prijestupa? Upravo to je šteta koju radi. UN je doveo oca moga djeteta ovdje, ja nisam sama otišla u inozemstvo da ga upoznam – rekla je jedna od haićanskih majki, zaključivši kako je sada trenutak da se nešto korjenito promijeni.
- Naprosto nam je prekipjelo i dosta nam je. Spremne smo se suočiti s UN-om – govori.