PANDORA PAPERS

Detalji velike međunarodne istrage: Na listi je 100 milijardera i više od 300 političara i javnih dužnosnika

U sklopu opsežne međunarodne istrage više od 600 novinara diljem svijeta otkrilo je čak 12 milijuna dokumenata, gotovo tri terabajta
Afera Pandora Papers; ilustracija
 Idriss Bigou-gilles/Afp/Profimedia

Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), u suradnji s nekima od vodećih svjetskih medija, proučio je najnoviju i dosad najveću listu procurenih podataka iz globalnih poreznih oaza, koja otkriva nove tajne skrivenog bogatstva bogatih i slavnih diljem zemaljske kugle.

Nazvani su Pandora Papers, a riječ je o čak 12 milijuna dokumenata, gotovo tri terabajta podataka, koji sadrže povjerljive informacije iz čak 14 financijskih institucija koje posluju s poreznim oazama, među čijim se klijentima nalaze stotine čelnika država i vlada, poslovnih vođa, pripadnika kraljevskih obitelji, glazbenih zvijezda, kriminalaca i drugih bogataša.

Na listi osoba spomenutih u dokumentima je čak 100 milijardera te više od 300 političara i javnih dužnosnika, poput ministara, sudaca, gradonačelnika i visokorangiranih vojnih časnika. Dokumenti pružaju potpuno nov uvid u skriveni svijet financija svjetske elite koja s lakoćom skriva svoje bogatstvo i izbjegava plaćanje poreza u svojim državama poslujući s tvrtkama u Panami, Dubaiju, Monaku, Švicarskoj ili na Kajmanskim otocima.

Nepoznata slika

U sklopu opsežne međunarodne istrage više od 600 novinara diljem svijeta godinu i pol kopalo je po emailovima, internim memorandumima, financijskim izvještajima, potvrdama o vlasništvu vrijednosnica, izvještajima o sukladnosti i drugim dokumentima iz kojih su uspjeli izgraditi dosad nepoznatu sliku o povezanosti pojedinaca s tvrtkama i kapitalom diljem svijeta.

Ovo je treće veliko curenje podataka iz poreznih oaza u proteklih pet godina. Lavinu je počela objava Panama Papersa 2016. godine kada je iz odvjetničkog ureda Mossack Fonseca iscurilo više od 2,6 terabajta podataka o imovini bogatih i slavnih. Sljedeće godine svjetlo dana ugledali su Paradise Papers. Tada su procurili dokumenti tvrtke Appleby s Bermuda, koji su sadržavali oko 1,4 terabajta podataka o imovini najbogatijih ljudi na Zemlji.

Sadašnji Pandora Papers, čije su prve analize objavljene u nedjelju, posebni su po tome što sadrže podatke iz čak 14 tvrtki te najveću količinu podataka dosada, a pokrivaju i znatno više lokacija diljem svijeta, od Vijetnama i Belizea do Singapura, Bahama i Sejšela. Iako posjedovanje računa i imovine u poreznim oazama samo po sebi nije ilegalno, stručnjaci upozoravaju kako se takvi financijski aranžmani lako mogu zloupotrijebiti - tajnost podataka i nejasno vlasništvo imovine kroz nizove povezanih tvrtki znatno olakšavaju ilegalni transfer sredstava, kojemu je teško ili nemoguće ući u trag. Takvi prijenosi sredstava mogu se koristiti kako bi se u tajnosti isplatilo mito političarima, kako bi se podmirili računi međunarodnih kriminalnih organizacija, financirao terorizam ili trgovina ljudima i za mnoge druge primjere kršenja ljudskih prava.

Ono po čemu se Pandora Papers razlikuju od svojih prethodnika jest to što se radi o mnogo sveobuhvatnijem pogledu u kojem se nalaze i informacije o čak 29.000 stvarnih vlasnika imovine na računima poreznih oaza.

Minimalni porez

Velik je i značaj objave ovih dokumenata u trenutku dok se u svijetu zahuktava rasprava o izmjenama međunarodnog poreznog sustava. Čelnici najbogatijih demokratskih zemalja, okupljenih u inicijativu G7, načelno su dogovorili prvu stepenicu reformi u kojoj bi se uveo minimalni porez od 15 posto na prihode tvrtki na mjestu gdje su ostvareni. Plan je to koji bi još trebalo odobriti i 130 država članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, no Pandora Papers razotkrivaju i veliku dozu licemjerja svjetskih vođa koji sudjeluju u stvaranju novog poreznog poretka. Brojni među njima, naime, i sami su pohranili svoju imovinu u međunarodnim poreznim oazama, umjesto da uplate poreze u proračune država kojima vladaju.

"Upravo vidimo ljude koji bi mogli zaustaviti ovaj sustav kako se i sami njime koriste", rekao je čelnik ICIJa Gerard Ryle. "Mislim da to pokazuje jednu ekonomiju u sjeni, svijet koji postoji bez da smo mi njega svjesni, svijet koji ljude koji su već izrazito bogati čini još bogatijima", dodao je Ryle. Za bogate računica je jasna. Umjesto da plate porez na svoje transakcije u milijunskim iznosima, znatno im je jeftinije platiti poreznim i pravnim stručnjacima u poreznim oazama tek djelić tog iznosa. Cijela je jedna grana globalne ekonomije izgrađena isključivo oko izrabljivanja rupa u poreznim sustavima koje nisu ilegalne, no zato su moralno izrazito upitne.

Iako posljedice objave Panama Papersa nisu imale visoku vidljivost u javnosti, porezne službe diljem svijeta ipak su iskoristile te podatke kako bi prikupile oko 1,2 milijarde dolara iz tužbi, kazni i prikupljenih poreza na imovinu. No, radi se o kapi u moru ukupnog iznosa sredstava pohranjenih u poreznim oazama: prema procjeni OECD-a, riječ je o oko 11,3 bilijuna dolara - tisuću puta više.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. siječanj 2022 23:50