DETALJI SKANDALA KOJI TRESE NJEMAČKU AUTOINDUSTRIJU: LJUDI-ZAMORCI UDISALI ISPUŠNE PLINOVE Pale prve ostavke nakon otkrića monstruoznih eksperimenata

Volkswagen nije samo varao na ispušnim plinovima, nego je plaćao testiranja na ljudima i majmunima kako bi dokazao da njihovi dizelski motori nisu toliko štetni. O najnovijem skandalu njemačke automobilske industrije raspravljat će i Bundestag, na zahtjev Zelenih, prenosi Der Spiegel.

“Pozivamo saveznu vladu da jasno kaže jesu li znali za sporne metode autoindustrije i jesu li ih financirali javnim novcem”, poručila je predstavnica Zelenih Britta Hasselmann. Političar Zelenih Harald Ebner poziva na izmjenu zakona. Ebner se zalaže za strožu zakonsku regulaciju testiranja na životinjama. “Njemačke vlasti prema sadašnjim propisima imaju premalo mogućnosti za uspješno ograničenje testiranja na životinjama. Premalo se podržavaju alternativne metode”, izjavio je Ebner.

I tu je Schröder

Autokompanije se redom ograđuju, političari osuđuju i traže odgovornost. Kao prva žrtva novog skandala u utorak je pao Thomas Steg, glavni lobist Volkswagena koji je od 2002. do 2009. radio kao glasnogovornik kancelara Gerharda Schrödera te kancelarke Angele Merkel. Steg je tijekom vikenda pokušao ublažiti štetu, ispričavajući se u ime kompanije. “Nećemo više provoditi takve studije”, obećao je u razgovoru za Bild. Upravo je Steg prvi Volkswagenov menadžer koji će preuzeti odgovornost za skandal, objavili su u utorak poslijepodne njemački mediji. U tvrtki je zadužen za međunarodne odnose i održiv razvoj, a sada, kako su objavili iz koncerna, ide na odmor. Steg je suspendiran nakon što je preuzeo punu odgovornost za spornu studiju.

“Gospodin Steg se izjasnio da preuzima punu odgovornost. To poštujem”, izjavio je u utorak prvi čovjek Volkswagena Matthias Müller. Postavlja se pitanje, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, što je o planovima za testiranja na majmunima u 2014. godini znala Uprava koncerna koju je Thomas Steg redovno izvještavao.

Prvo je The New York Times u petak objavio da su 2014. godine njemački proizvođači automobila financirali istraživanje provedeno na majmunima kako bi dokazali da ispušni plinovi iz dizelskih automobila nisu štetni po zdravlje. Nakon toga su njemački dnevni listovi Süddeutsche Zeitung i Stuttgarter Nachrichten otkrili da su jedan takav eksperiment proveli i na ljudima: 25 mladih ljudi je više sati udisalo dušikov dioksid u različitim dozama u institutu u sastavu Sveučilišta u Aachenu. Na osnovi tog istraživanja 2016. objavljena je studija.

Istraživanje je naručila Europska istraživačka grupa za okoliš i zdravlje u transportnom sektoru (EUGT), lobistička inicijativa njemačke autoindustrije, raspuštena na ljeto prošle godine. Rad EUGT-a financirala je njemačka automobilska industrija, odnosno VW, Daimler, BMW i Bosch, no VW je barem za mrvicu odgovorniji od ostalih jer je voditelj studije, kako navodi Spiegel, odgovarao Volkswagenu.

Novi Meksiko

Kao pokusni kunići korišteni su ljudi na institutu u Aachenu, dok su majmuni korišteni u istraživanju provedenom u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko. EUGT je potpisao ugovor s američkim Lovelace Respiratory Research Instituteom koji je proveo sporna testiranja na majmunima. Istraživanje je provedeno 2014., godinu prije nego što je izbio Dieselgate, skandal s otkrićem da je VW lažirao uređaje za mjerenja kako bi pokazao da njegovi dizel motori ispuštaju manje štetnih plinova nego što je to u stvarnosti.

Istraživanju na majmunima, koji su kao i ljudi bili izloženi različitim dozama štetnih plinova, cilj je bio dokazati kako su uređaji za pročišćavanje u suvremenim dizel-motorima toliko usavršeni da vozila više ne ispuštaju znatne količine štetnih plinova. Oba je istraživanja proveo EUGT na račun njemačkih automobilskih tvrtki. NYT piše da su istraživanja naručena nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) 2012. godine objavila da su ispušni plinovi iz dizelskih motora kancerogeni.

Teške posljedice

Bernd Althusmann, ministar gospodarstva njemačke savezne pokrajine Donje Saske i član Nadzornog odbora VW-a, osudio je testiranja kao “apsurdna i neoprostiva”. Donja Saska ima značajan udio u vlasništvu WV-a i sad pravi pritisak da se kazne odgovorni. Althusmann, član Demokršćanske unije (CDU) Angele Merkel, poručio je da, osim detaljnog izvještaja, očekuju i “teške osobne posljedice” za svakoga tko je odgovoran za testove na životinjama, prenosi Der Spiegel. Svakako inzistira da se imenuje onaj tko je s drugim proizvođačima automobila uopće došao na tu ideju. Osude pljušte: među ostalima, savezni ministar prometa Christian Schmidt rekao je da nije spreman prihvatiti takav način ponašanja.

Njemački automobilski divovi sad se ograđuju od studije. Volkswagen se tijekom vikenda ispričao, prenosi FAZ, ali za studiju provedenu u SAD-u nad majmunima. Onu provedenu u Njemačkoj, nad ljudima, još nisu priznali. Šef VW-a Matthias Müller također je osudio testiranja i poručio da će biti povučene sve konsekvence, ali kakve, to nije rekao. “Metode koje je EUGT koristio u SAD-u bile su pogrešne, neetične i odvratne”, posuo se pepelom Müller, predsjednik Upravnog odbora Volkswagena, u izjavi koju je dao u ponedjeljak navečer u Bruxellesu. Müller je u Bruxellesu bio na novogodišnjem prijemu kompanije na kojem je najavio nove inicijative kojima će Volkswagen učvrstiti i povećati svoju vodeću ulogu u svijetu.

“Potreseni smo razmjerima i načinom na koji je provedena studija”, poručili su iz Daimlera. U BMW-u tvrde da nisu surađivali na tom istraživanju i ističu da su pokrenuli internu istragu koja treba rasvijetliti pozadinu i djelovanje lobističke organizacije EUGT koja je naručila spornu studiju. Njemačko udruženje autoindustrije (VDA) osudilo je testiranje. “Ovdje se još jednom pokazalo da se tehnika i gospodarstvo moraju kretati u okvirima društvene i etičke odgovornosti”, rekao je predsjednik udruge.

Američki izvori

Informacija o testiranju ispušnih plinova na majmunima u istraživačkom centru u Novom Meksiku procurila je najvjerojatnije iz američkih istražnih izvora. SAD vodi istragu protiv Volkswagena od 2015. zbog otkrića da je tvrtka namještala kompjutorske programe u svojim dizel vozilima kako ne bi pokazivali stvarnu emisiju štetnih plinova, nego količinu koju vozilo ispušta u idealnim, testnim uvjetima.

Sve se ovo događa u trenutku kad se VW oporavio na tržištu te mu je, kako navode još nepotvrđeni izvori, lani prodaja vjerojatno porasla na oko 10,7 milijuna automobila, čime je zadržao prednost ispred Toyote kao najveći svjetski proizvođač automobila. Prema tim izvorima, prihodi tvrtke su prvi put bili veći od 220 milijardi eura, nakon rekordnih 217 milijardi eura u 2016. godini.

No, predsjednik Uprave Matthias Müller se od 2015. godine, kad je preuzeo tvrtku, stalno žalio kako se pokazalo bitno težim nego što je mislio sukobiti se sa zatvorenom korporativnom kulturom te stare kompanije. U svemu tome je posebno interesantno da je Müller veteran koji je u tvrtki proveo gotovo cijelu karijeru. Svoje je žalopojke zaključio nakon što je ovaj vikend izbio skandal te je izjavio kako tekst koji je objavio New York Times pokazuje da je nužno da kompanija bitno podigne svoje etičke standarde. Obećao je da će učiniti sve potrebno kako bi se istraga privela kraju, a nakon toga promijenila korporativna kultura. “Mi moramo živjeti i suočiti se s posljedicama”, izjavio je Müller.