David Cameron se preračunao: Škotska ide prema fiskalnoj autonomiji

LONDON - Britanski premijer David Cameron preračunao se kada je odlučio iznuditi referendum o škotskoj neovisnosti, pišu britanski mediji, jer gotovo sve što je pokušao nametnuti Škotima u tjedan dana je palo u vodu. Štoviše, tvrde da se zahvaljujući Cameronu povećala mogućnost da će Škotska dobiti fiskalnu autonomiju, a mogla bi porasti i podrška potpunoj neovisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva.

Uvjeti pali u vodu

Independent u uvodniku piše da je očito da Cameron nije shvatio da “što se on više protivi neovisnosti, to je izglednije da će je Škotska podržati”.

- Možda bismo mogli na brzinu organizirati skupljanje novca kako bismo Davidu Cameronu platili da dođe ovamo i još malo pomogne kampanji za neovisnost - šalio se navodno jedan visoki dužnosnik Škotske nacionalne stranke (SNP), koja vodi edinburšku vladu.

Cameron je prošli tjedan najavio da će London privremeno na Edinburgh prenijeti ovlasti za raspisivanje obvezujućeg referenduma, ali je za to postavio dva uvjeta: da se glasanje održi u roku od 18 mjeseci i da se glasa samo za i protiv neovisnosti, a ne i za treću opciju, koju na referendumskim listićima želi SNP - da Škotska dobije fiskalnu autonomiju koja bi joj omogućila da sama skuplja sve poreze i sama njima raspolaže, dok bi Londonu plaćala samo za zajedničke troškove vanjske i obrambene politike.

Igre s referendumom

Od roka od 18 mjeseci ubrzo se odustalo - jer se ispostavilo da je riječ o Cameronovoj improvizaciji koja nije imala veze s pravnim savjetima koje je dobio. Škotska vlada stoga je donijela deklaraciju da će glasanje biti ujesen 2014., u godini kada Škoti slave 700. obljetnicu bitke kod Bannockburna, koja se smatra i mitskim mjestom škotske nacionalne povijesti. Upravo ono što je Cameron htio izbjeći.

Što će biti na listićima u Edinburghu također smatraju predmetom pregovora. Iz SNP-a se čuje da bi oni, bude li Cameron inzistirao na glasanju isključivo za ili protiv neovisnosti, mogli to pogrdno proglasiti “westminsterskim” (londonskim) referendumom i tako, računajući na prkos Škota koji ne vole da im se London miješa u politiku, povećati svoje šanse za pobjedu. U slučaju da neovisnost ipak ne prođe, rezultat bi proglasili nelegitimnim i organizirali vlastiti, savjetodavni referendum - s velikim izgledima da Škotska izglasa fiskalnu autonomiju. Jer, dok je potpora za punu neovisnost ispod 40 posto, postoji natpolovična većina za veće raspolaganje porezima.

Koliko bi se to Škotskoj isplatilo zasad je predmet rasprave. Vladajuća koalicija u Londonu tvrdi da je, primjerice, 2008./2009. Škotska prikupila 43,5 milijardi funti, a London je na nju potrošio 54 milijarde. Procjenjuje se da je u fiskalnoj 2010./2011. Engleska dobila 5,795 funti po stanovniku, a Škotska 6,833 funti. SNP pak tvrdi da stanovnici Škotske čine 8,4 posto stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva, ali da su 2009./2010. proračunu pridonijeli sa 9,4 posto - odnosno 1000 funti više od prosjeka.

Problemi s valutom

Bivši ministar financija, laburist Alastair Darling tvrdi da bi još problematičnija bila neovisnost, koja bi nosila goleme rizike za škotsko gospodarstvo, prije svega, zbog neizvjesnosti oko toga koju bi valutu nova država imala. Ako bi zadržala funtu, kao što predlaže SNP, Darling tvrdi da bi se našla u mini verziji eurozone, jer ne bi mogla određivati vlastite kamatne stope, ni druge elemente fiskalne politike. Slična bi situacija nastala i ako bi se Škotska odlučila pridružiti euru. A ako bi usvojila novu, vlastitu valutu, to bi bilo kockanje neslućenih razmjera jer “ne bi bili sigurni koliko će vrijediti nakon prvog dana na tržištima”, tvrdi Darling.

Zanimljivu je anketu objavio i Daily Telegraph, prema kojoj škotsku neovisnost podupire 43 posto birača u Engelskoj i samo 40 posto u Škotskoj.