Danska se opet našla na udaru optužbi za rasizam nakon što su tamošnji zastupnici promijenili kontroverzni "anti-geto" zakon i omogućili Ukrajincima da se usele u socijalne stanove napuštene od strane "ne-zapadnjaka".
Pune tri godine danska vlada branila je imigrantima da se usele u ta naselja, u pokušaju da izbjegnu takozvana "paralelna društva". Useljenje je dosad bilo zabranjeno bilo kome izvan EU, osam drugih europskih zemalja, SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda, piše The Guardian.
Ipak ništa od rušenja
U naselje nisu smjeli useliti čak ni oni rođeni u Danskoj, ali čiji je barem jedan roditelj "nezapadnjačkog" porijekla. No, Danska je odlučila na sjednici parlamenta u četvrtak većinom glasova kako će primiti 100.000 izbjeglica iz Ukrajine te da će se ukrajinske izbjeglice isključiti iz tih zabrana.
Također, na čekanje su stavljeni i planovi da se sruše te javne stambene zajednice, kako bi se u njih smjestili Ukrajinci.
Susheela Math, pravnica u udruzi Justice Initiative koja se bori protiv deložacija u takozvanim getoima kaže kako je novi zakon protivan zakonima protiv diskriminacije te uspostavlja paralelni sustav.
- Zakon kojima su omogućene deložacije nebjelačkog stanovništva te rušenje naselja pokazuju da je politika geta bila jasno usmjerena protiv nebjelačkog stanovništva. Takve diskriminatorne mjere ne služe javnom interesu te pogoršavaju već postojeći problem nedostatka povoljnih stambenih jedinica u Danskoj. U isto vrijeme, mnogi od deložiranih su danski državljani koji imaju snažan nacionalni identitet kad je Danska u pitanju - rekla je Math dodajući kako su ta naselja domovi tih ljudi već godinama. Neki od njih su također pobjegli od ratnih sukoba i razaranja, baš kao i Ukrajinci, no nemaju ista prava kao ukrajinske izbjeglice.
Zakon protiv "geta" prvi je puta predložen 2018. godine od strane Liberala, koji su kao manjinska vlada predložili da se do 2030. iz Danske ukloni politika kojom nema paralelnih društava te su uveli koncept "ne-zapadnjaka". Socijaldemokratska premijerka Mette Frederiksen, nastavila je s tom politikom 2019., iako je iz zakona maknula riječ "geto".
'Nepravda i rasizam'
U naseljima koji su na udaru živi više od 1.000 stanovnika, a više od pola njih nisu "sa Zapada". Više od 40 posto njih je nezaposleno, više od 60 posto njih u dobi od 39 do 50 godina je bez obrazovanja, stopa zločina je tri puta veća nego u Danskoj, a stanovnici zarađuju oko 55 posto manje nego što je prosjek u regiji.
Radi se o dvanaest četvrti u kojima je, statistički gledano, dvostruko više prekršaja, ali na način da ih vlada znatno strože kontrolira, pa je tako pod prijetnjom sankcija obvezno djecu upisivati u vrtiće nakon dobi od jedne godine. U suprotnom, ukida se pravo na dječji doplatak.
Majken Felle, stanovnica Mjølnerparkena, jednog od naselja u "getu", vjeruje da u sve te mjere utemeljene na nepravdi i rasizmu.
- Nedavno je predstavnik organizacija Bo-Vita, koja je odgovorna za ovo što se događa u našem naselju, izjavio da se u kućanstvima poput mog promiče arapska kultura da te da stanovnici ne mare za zapadne običaje, što bi moglo biti opasno za ukrajinske izbjeglice. On je time jasno rekao ono što otprije znamo, da je protjerivanje nas iz ovog naselja utemeljeno samo na rasnoj razini - kazala je za Guardian.
List zaključuje statističkim podatkom prema kojem je 11 posto od 5.8 milijuna stanovnika Danske stranog porijekla, među kojima je 58 posto "ne-zapadnjački".