Srbija je opet u žrvnju europregovora. Nastavlja tamo gdje je Hrvatska nakon mukotrpnih, ali uspješnih pregovora stala.
Najčešće pitanje u Srbiji je kada će dobiti datum početka pregovora s EU, a tamošnji mediji, analitičari i političari “iz pouzdanih izvora” najavljuju brojne datume koji bi označili da put prema Bruxellesu započnje još jedna postjugoslavenska država. U Beogradu se često spominjalo da će Srbija dobiti datum početka pregovora koji dan prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo 1. srpnja, kako se u odnosu na slavodobitne Hrvate ne bi osjećala baš toliko zakinuto.
‘Nije to biti ili ne biti’
No, ovih dana u Beogradu se sve češće čuje “datum dobivamo na ljeto”, “kad dobijemo, dobijemo”, to “ne znači biti ili ne biti za Srbiju”, a europski političari također izbjegavaju konkretan datum, ograničavajući se da bi “Srbija uskoro” trebala dobiti taj zavjetni datum kojim bi započela svoj europski put. Zakomplicirao se opet, po tko zna koji put, zbog Kosova i nerealnih srbijanskih želja. Naime, Srbija je odbila, pred današnji sastanak državnog vrha u Bruxellesu, kako je to objavio premijer Dačić , plan za rješenje sjevera Kosova zato što se u njemu odbija srbijanski prijedlog za stvaranje zajednice srpskih općina na tom području, neke vrste srpske autonomije gdje Srbi imaju većinu.
- Naš prijedlog srpskih općina je model kojim bi se riješila sva otvorena pitanja - kaže Dačić i poručuje: ako se ne prihvati srbijanski prijedlog, “mi nećemo prihvatiti ništa ispod toga”. S takvim stavom Srbija ponovno ulazi u slijepu ulicu. Naime, rješenje kosovskog problema (bez uvjeta da Srbija prizna Kosovo, što će svakako biti na dnevnom redu tijekom procesa pregovaranja) jedan je od ključnih uvjeta da Bruxelles izađe s ponudom o datumu početka pregovora.
Početak sve dalji
Dačić kaže da Srbija neće promijeniti svoje stavove o tome zbog “datuma na ljeto” te da to ne znači odustajanje od europskog puta Srbije.
Beogradske Večernje novosti pišu da je otvaranje pregovora sve dalje, ali da bi EU mogao odobriti početak izrade pregovaračke platforme bez konkretnog datuma, što do sada nije zabilježeno u procesu proširenja.
Dačić je u Blicu napomenuo da Kosovo ima podršku SAD-a, a iz izjave američkog veleposlanika u Beogradu Michela Kirbyja da Washington neće pristati na “novu Republiku Srpsku” na Kosovu jer “to nije dobro ispalo ni u BiH” jasno je da ni Kosovo neće pristati na srbijanski prijedlog.
Zapravo, srbijanska vlada krenula je putem postupnog pristajanja (hineći nepokolebljivost i borbu do zadnje kapi krvi) i odugovlačenja prije nego što svoju javnost konačno suoči s onim što je jasno već godinama - neovisnim Kosovom. Nedavno je u tjedniku NIN i sam Ivica Dačić napisao da “je Kosovo izgubljeno prije deset godina”, čime je izazvao revolt radikalnih desnih stranaka, koje su ga proglasile veleizdajnikom.
Otezanje neizbježnog
Stoga se i sadašnje protivljenje Srbije može zapravo svesti u kategoriju otezanja neizbježnog zbog unutarnjih potreba. Doduše, neki beogradski dnevnici ističu da neke važne europske zemlje nisu protiv nekog oblika srpske autonomije.
No, uz ozbiljne analize mediji bave se i urotničkim igrarijama, pa se pojavila informacija da Srbiju na osvetnički volej čeka Litva, koja 1. srpnja 2013 preuzima predsjedanje EU-om. Naime, predstavnik Litve bio je konkurent Vuku Jeremiću pri dobivanju dužnosti predsjedavajućeg OS UN-a, i izgubio, pa sada Baltijci sanjaju osvetu.