- Ukrajina je čitavo vrijeme u teškoj situaciji. Ali Ukrajina nema drugog izbora nego se oduprijeti ruskoj agresiji, poručuje vojni analitičar s portala obris.org Igor Tabak. S njim smo ovaj put kratko prodiskutirali situaciju na bojištu, a više se osvrnuli na politički i geopolitički aspekt cijelog rata koji je za Kijev ušao u vrlo nezgodnu fazu. Zapadna vojna pomoć više nije toliko sigurna, Rusi imaju inicijativu na bojištu, a Ukrajinu se sve više pritišće da otvori pregovore s Kremljom. Kakve su u tim okolnostima perspektive za Kijev u narednoj godini, raspravili smo u novoj epizodi podcasta Prva linija.
----------------------------
Video podcasta pogledajte ispod
----------------------------
- Najintenzivnije borbe trenutno su oko Bahmuta i Avdiivke, gdje se u ovim uvjetima blata i snijega najlakše kretati. Ruska Federacija krenula je u vrlo širok napad, praktički nema dijela bojišnice koji nije metom barem sporadičnih napada, ako već ne i žešćih i koordiniranih navala. S druge strane, čini se da Ukrajinci štede streljivo, ali i dalje pokazuju ozbiljnu želju da obrane svoju zemlju, kaže Tabak.
Pitanje o kojem se zadnjih tjedana svakako najviše raspravlja je blokada novog paketa pomoći Kijevu u američkom Kongresu. Riječ je o 61 milijardi dolara u sklopu većeg paketa od 106 milijardi, a koji uključuje i pomoć Tajvanu, Izraelu i sredstva za osiguranje južne granice SAD-a. No, usprkos Bidenovim molbama da se izglasavanje tog paketa ubrza, republikanski zastupnici zasad ne pokazuju želju da mu udovolje.
Ukrajini je bilo i teže
- Za Ukrajinu nije bitno samo pitanje američke pomoći za iduću godinu, nego i 50-tak milijardi eura pomoći Bruxellesa, a koja također stoji, kaže Tabak. No, ne smatra da je ova najteža situacija u kojoj se Ukrajina našla od početka invazije.
- Najteže je bilo prvih dana ruske agresije kada se neprijatelj već praktički spremao uspostaviti marionetsku vlast u Kijevu. Sad je bojišnica stotine kilometara daleko od Kijeva, a linije prema Bjelorusiji i na sjeveru Ukrajine su puno čvršće utvrđene nego prije dvije godine. A u borbama na istoku puno ovisi i o odlučnosti branitelja, gdje se time može i kompenzirati manjak tehnike i streljiva, kaže naš vojni analitičar i potom navodi kako zapadna pomoć, što u SAD-u, što u Europi, u velikoj mjeri ovisi i o ucjenama koje u Kongresu postavljaju republikanci, a u Bruxellesu - Orban.
Iako Ukrajina nije u tako teškoj situaciji kao što je bila u veljači prošle godine, stvari se svejedno ne razvijaju povoljno po Kijev. Na tragu ovog zastoja vojne pomoći, ali i neuspješne protuofenzive Ukrajine koja ljetos nije ostvarila zacrtane ciljeve, u zapadnim medijima sve više se spominje mogućnost pregovora s Moskvom. I ono što je za Kijev naročito bolno, govori se i o tome da bi Rusima možda trebalo prepustiti teritorij koji su već okupirali (radi se o 20-tak posto zemlje), zbog čega se može i postaviti pitanje gubi li Ukrajina ovaj rat.
- Ukrajina je čitavo vrijeme u teško situaciji. No, iako je napadnuta od puno veće i jače države i to ih nije zaustavilo od želje da se obrane. Hrvatska ima dosta iskustva o tome kako to izgledati imati okupirano 20-tak posto državnog prostora pa onda slušati priče o tome da se to naprosto zaboravi i prepusti. Jednako kao što je Hrvatskoj nad glavom lebdjela ona linija Virovitica - Karlovac - Karlobag, tako i Ukrajini može lebdjeti ruska vojska na mađarskoj granici. Osim toga, nema nikakvih garancija da bi Putin išta ispregovaranog i poštovao, kao što to nije radio ni sa sporazumom iz Budimpešte iz 1994. godine, kaže vojni analitičar pa dodaje da se u ovako velikom ratu ne može odlučivati samo nakon jedne bitke.
Nije samo Ukrajina meta
- To bi bilo kao da se Churchill odlučio predati nakon Dunkirka, ili Rusi kad je Hitler bio pred Moskvom. Ukrajina bi željela da je ofenziva prošla bolje, ali je svejedno s ploče odnijela golemi dio ruske borbene efektive. Zanimljivo je i da Ukrajinci oko svega još uvijek nemaju previše dilema. Oni koji imaju, sjede daleko od bojišta i razmišljaju o predaji, možda i zato što ne bi na isti način osjetili efekte gašenja ukrajinske države u Parizu ili Berlinu kao oni koji su ostali u Kijevu. Ti "mirniji" krugovi razmišljaju o kompromisu s agresorom mimo svih pravila međunarodnog prava. A to jednostavnije nego pomoći Kijevu.
Na kraju smo našeg sugovornika pitali i što bi se dogodilo u nekom najcrnjem scenariju u kojem bi Rusija okupirala većinu Ukrajine i instalirala vazalski režim u Kijevu. Bi li se Putin tu zaustavio i ako ne, tko bi bio sljedeći?
- Ako se ograničimo samo na izjave Putina i Kremlja tu nema puno dileme. Oni su zacrtali da je Moldova sljedeća, a i Gruzija je u vrlo sličnoj situaciji s pokrajinama koje su pod ruskom okupacijom. A jednom kad NATO i EU više nemaju volje za bilo što ozbiljnog u srazu s agresorom kojem nije žao žrtvovati ljude i tehniku, tada je i Baltik u igri, a ni Finska više nije sigurna bez obzira na članstvo u NATO paktu. Mi zadnjih mjeseci gledamo epohalne promjene i ako NATO i EU doista ne demonstriraju da Putinovo ponašanje ne može proći, to bi se moglo pretvoriti u puno veće probleme, zaključuje Tabak.
----------------------------
Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....