Manje od tjedan dana nakon što su bolesna goveda u američkim saveznim državama Teksas i Kansas bila pozitivna na ptičju gripu, teksaški državni dužnosnici izvijestili su da je jedna osoba zaražena virusom nakon što je došla u bliski kontakt sa - zaraženim kravama.
Ovo je tek drugi slučaj H5N1 ptičje gripe u Sjedinjenim Državama, dok je zadnji bio prije dvije godine. Rizik za javnost je,kako kažu stručnjaci, i dalje nizak, a testiranja i analize su u tijeku, piše New York Times.
Ptičja gripa spada u skupinu virusa gripe koji su prvenstveno prilagođeni pticama. H5N1 prvi put je identificiran 1996. godine u Kini kod gusaka, a kod ljudi u Hong Kongu godinu dana kasnije.
Ove godine su se počeli pojavljivati izvještaji o kravama zaraženim ptičjom gripom u Teksasu i Novom Meksiku. Najmanje jednoj osobi u Teksasu je dijagnosticirana ptičja gripa nakon kontakta sa zaraženim kravama, kako se pretpostavlja, kazali su državni dužnosnici u ponedjeljak.
Postoje različiti načini na koje je virus mogao pronaći svoj put do goveda. Stručnjaci navode da su najvjerojatnije zaražene divlje ptice kontaminirale hranu ili vodu koju goveda konzumiraju. Zasada nema znakova da je virus toliko napredovao da bi se mogao lako širiti među ljudima, kazali su savezni dužnosnici.
Primarni pacijentov simptom bio je konjunktivitis, a sada se liječi antivirusnim lijekovima i dobro oporavlja, kažu u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je prve slučajeve u stadima u Teksasu i Kansasu prošlog tjedna, a nekoliko dana kasnije i u stadu u Michiganu. Preliminarno testiranje sugerira da bi krave u Novom Meksiku i Idahu također mogle biti zaražene.
Virus je identificiran kao ista verzija H5N1, podtipa gripe koji cirkulira u sjevernoameričkim pticama. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti surađuje s državnim odjelima za zdravstvo na praćenju ljudi koji su možda bili u kontaktu sa zaraženim pticama i životinjama, rekli su iz Centra u ponedjeljak.
Također pozivaju ljude da izbjegavaju izlaganje bolesnim ili mrtvim pticama i životinjama, te potencijalno zaraženim materijalima. Pitanje koje se postavlja jest ono širenja same bolesti, moguće je da krave samostalno dobiju virus, osobito ako su zajednička hrana ili voda kontaminirani.
Međutim, zabrinjavajuća je mogućnost da se virus širi s krave na kravu. Znanstvenici navode kako ne bi bili iznenađeni da ne postoji određeni stupanj prijenosa s krave na kravu, jer kako navodi dr. Gregory Gray, epidemiolog za zarazne bolesti na Medicinskom odjelu Sveučilišta u Teksasu, ne vidi na koji bi se drugi način virus mogao tako brzo širiti.
Prijenos virusa s krave na kravu bi lako mogao dovesti do većih, dugotrajnijih epidemija. To bi virusu također dalo više mogućnosti prilagodbe svojim domaćinima, povećavajući rizik da mutira i postane opasan za ljude.
Znanstvenici i ostali stručnjaci pomno prate situaciju te se zasad čini kako nema sposobnost učinkovitog širenja među ljudima.