U potezu koji je izazvao potpunu konsternaciju u međunarodnoj zajednici i ponovno probudio bolna sjećanja na tragične napade 11. rujna, Mounir al-Motassadeq, osuđeni zavjerenik terorističke ćelije u Hamburgu odgovoran za te zločine iz 2001. godine, bori se da se njegovo ime ukloni iz popisa terorista Ujedinjenih naroda, saznao je Der Spiegel.
Implikacije te potencijalne odluke panela Vijeća sigurnosti UN-a su goleme, jer bi bivšem suradniku terorističke zavjere mogla pružiti priliku da povrati svoj život, čak i nakon što je sudjelovao u jednom od najsmrtonosnijih terorističkih napada u povijesti.
Motassadeq je bio dio hamburške terorističke ćelije, koja je odigrala ključnu ulogu u otmici četiri putnička zrakoplova, koji su kasnije korišteni kao oružje protiv Svjetskog trgovačkog centra i Pentagona. Užasan događaj odnio je živote gotovo 3000 nevinih ljudi. Njegova povezanost s ćelijom dovela je do 15-godišnje zatvorske kazne zbog članstva u terorističkoj organizaciji i sudioništva u ubojstvu.
Bivši osuđenik, međutim, do danas tvrdi da je nevin. Motassadeq je dosljedno poricao saznanja o zlokobnim planovima ćelije i tvrdio da je njegov posjet terorističkom kampu u Afganistanu bio isključivo iz vjerskih razloga. Godine 2018. je, nakon odslužene kazne, deportiran u Maroko.
Sada Motassadeq traži brisanje iz UN-ova popisa terorista. Visoki ombudsman UN-a, zadužen za ispitivanje zahtjeva za uklanjanje s popisa, provodi temeljitu istragu o njegovu slučaju, čak je posjetio Hamburg radi daljnjih uvida. Proces pregleda, koji bi mogao potrajati godinu i pol, Motassadequ bi potencijalno mogao pružiti tračak nade, jer nedavni podaci pokazuju da je 70 posto zahtjeva za brisanje odobreno posljednjih godina.
Međutim, njemačka vlada ne slaže se s Motassadeqovom molbom, piše Der Spiegel. Oni navode zabrinutost da bi njegovo uklanjanje s popisa moglo ovjekovječiti njegov status heroja na džihadističkoj sceni. Vlasti tvrde da su ga čak i tijekom boravka u zatvoru posjećivali ekstremisti, što je učvrstilo njegovo mjesto utjecajne osobe unutar radikalnih krugova.
Čak i ako bi Motassadeq bio uklonjen s liste, dugotrajna zabrana ulaska koju su nametnule njemačke vlasti spriječila bi ga da se vrati u Njemačku do 3. travnja 2064. Slučaj je dobio neugodan obrat tijekom Motassadeqove deportacije u Maroko prije pet godina. Službenici su mu greškom predali znatnu svotu novca, 7200 eura u gotovini, s njegova zatvorskog računa, bez traženog izuzeća od njemačke središnje banke Bundesbanke, što je rezultiralo disciplinskim mjerama za uključeno osoblje.
Dok panel UN-a razmatra sudbinu Motassadeqa, rasprava oko njegova uklanjanja s popisa nedvojbeno će biti sporna. Rane od 11. rujna ostale su svježe u sjećanjima bezbrojnih obitelji, a potencijalno iskupljenje čovjeka povezanog s takvom užasnom tragedijom zasigurno će izazvati burni odgovor javnosti.