RUSVAJ U DESNOM CENTRU

Čovjek koji je karijeru počeo kao neofašist izabran za šefa talijanskog Senata, Berlucsoni mu opsovao: ‘Je** se!‘

Očito je da je jedinstvo Desnog centra napuklo i prije mandata za sastav njihove zajedničke vlade

Ignazio La Russa (sredina)

 Andreas SOLARO/AFP

Ignazio Benito Maria La Russa (75), suosnivač Braće Italije i njihov bivši predsjednik (prije Giorgie Meloni), izabran je za predsjednika talijanskog Senata, što je institucionalno druga po rangu dužnost u Talijanskoj Republici, nakon Predsjednika, koga i zamjenjuje ako je odsutan ili bolestan. Zvončić predsjedavajućega predala mu je Liliana Segre, slučajno preživjela deportirka u Auschwitz. Teško je zamisliti veću razliku između dviju političkih ličnosti, jer je La Russa karijeru počeo kao neofašist. I ne baš miroljubiv.

U Senatu do izbora predsjednika predsjeda najstariji senator po dobi. Budući da je doživotni senator Giorgio Napolitano (97) zdravstveno spriječen, predsjedala je doživotna senatorica Liliana Segre (92). Dočekana je ustajanjem Senata na noge. Njezin uvodni govor nije bio neutralan. "U ovom mjesecu listopadu, kada se navršava stogodišnjica Marša na Rim, kojim je započeta fašistička diktatura, zapalo je baš neku poput mene da privremeno preuzme predsjedanju hramom demokracije, što je Senat", rekla je Segre.

Pozvala je senatore i, zapravo, stranke da kao elemente jedinstva a ne podjele slave i pobjedu nad fašizmom 25 travnja, i Praznik rada 1 svibnja, i Dan Republike 2 lipnja. Zauzela se za Ustav, podsjetivši da je on baština antifašističke borbe u kojoj je poginulo 100.000 Talijana.

Ako je to imao biti tepih prostrt La Russi, očito nije bio posut laticama ruža ni ljiljana. Uostalom, Segre je imenovana doživotnom senatoricom baš kao bivša logorašica, prethodno istjerana iz škole zajedno sa svim Židovima.

Forza Italia nije izišla na glasanje – osim šefa stranke Silvija Berlusconija i dosadašnje predsjednice Senata Elisabette Casellati. Mrežama kruži "clip" kratke diskusije Berlusconija i La Russe, gdje se s Berlusconijevih usana dâ razabrati da je La Russi rekao: "Vaffa‘n culo!" Berlusconi je htio da La Russa ne prođe u prvom glasanju i da izbori dodatnu podršku Braće Italije za svoje favoritkinje koje hoće u vladi, a i za to da njegova stranka dobije resore koji se izravno tiču Berlusconijeve sudbine: nadležne za pravosuđe i televiziju.

La Russa je dobio 116 glasova. Kad se prebroji koji nisu glasali, jasno je da je za La Russu glasalo 28 senatora iz oporbe. To je enorman zbir za Senat smanjen na 206 članova.

Bilo kako bilo, očito je da je jedinstvo Desnog centra napuklo i prije mandata za sastav njihove zajedničke vlade. I da mu se opozicija ruga. Naravno, razlike će vjerojatno biti potisnute, jer je vlast vazda draža od principâ. Ali jasno je da Berlusconi i Matteo Salvini (Liga) već guraju klipove pod kotače Giorgi Meloni. Salvini je već srušio prvu Conteovu vladu u kojoj je bio potpredsjednik i ministar unutrašnjih poslova. Moglo bi biti veselo…

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 05:45