Zoltán Kovács, glasnogovornik Orbanove vlade: Mađarska neće zatvoriti granice s Hrvatskom

S dr. Zoltánom Kovácsom, glasnogovornikom mađarske vlade za međunarodna i vanjska pitanja, razgovarali smo o odnosima s Hrvatskom i izbjegličkoj krizi.

Prvo je pitanje možda i najteže: ljuti li se Mađarska na Hrvatsku?

- Postoje pravila, Hrvatska je članica EU i sve je vrlo jasno definirano. Potpuno je neprihvatljivo da jedna zemlja službeno objavi da neće ispuniti dužnosti i pomaže ilegalnim migrantima službenim sredstvima - sama ih država odvodi do mađarske granice.

Jedna od mađarskih izjava bila je da je Hrvatska iznevjerila Europu, Mađarsku. Možete li to komentirati?

- Ja sam sâm to rekao, uključujući i premijera i ministra vanjskih poslova. To je činjenica ako se netko ne pridržava pravila.

Znači da nema komunikacije između Budimpešte i Zagreba?

- S hrvatske strane nedostaje volja da se razgovara, na političkoj i službenoj razini. Nijedna od mjera koju pokušavamo uvesti - osiguravanje granica, gradnja zidova - nije protiv Hrvata ni protiv Hrvatske. I sigurno se ne bi trebala smatrati antihrvatskom mjerom. To je mjera koja je potrebna jer nema drugog načina ni sredstava za zaštitu prirodnih granica zemlje, kao što se dogodilo u slučaju Srbije. To je privremena mreža i ne sviđa nam se ograda. Ali, ne zatvaramo granicu, prijelaze držimo otvorenima i voljeli bismo ih držati otvorenima kako bismo održali legalitet, vladavinu prava na granici.

Odnosi Mađarske i Hrvatske trenutačno nisu na dobroj razini. Postoje li i neki problemi iz prošlosti? Na primjer, problemi s MOL-om ili nešto drugo?

- Volio bih podsjetiti da je Mađarska bila puna pomoći početkom 1990-ih. Pomogli smo vam da se pridružite EU. Bojim se da ovo što sada vidimo nije zbog mjera mađarske vlade, nego baš suprotno.

Mađarska je rekla da je Hrvatska pala na schengenskom testu te da razmišljate, ako se situacija nastavi, blokirati pristup Hrvatske schengenskoj zoni. Je li to realno?

- Hrvatska ne ispunjava svoje europske dužnosti, ne može zaštititi svoje vlastite granice. Da bi mogla postati članicom schengenskog područja, postoje vrlo stroga pravila.

Znači li to da ili ne?

- Očito u ovom trenutku pokušavamo zaštititi schengensko područje. Ljudi koji ne mogu biti identificirani, nastavljaju dolaziti u desecima tisuća, stotinama tisuća. To je test i, kao što vidimo, Hrvatska na njemu pada.

A što je sa Slovenijom i Srbijom? I s njima ste imali teškoće, no sada se sve čini u redu? Složili ste se sa Slovenijom o zajedničkim patrolama sa slovenskom policijom.

- Sa Srbijom smo imali zajednički sastanak kabineta početkom srpnja i verificirali smo da se suočavamo s masovnom migracijskom krizom. Slovenija je druga stvar, ona je članica schengenske zone i primjenjuju se druga pravila. Zajedničko patroliranje granice i razmjena podataka nešto je što moramo imati. Očito će to biti test za Sloveniju. Na granicama se mora uspostaviti vladavina prava.

Postoje sugestije da Mađarska i Srbija surađuju u slanju izbjeglica u Hrvatsku.

- Doista vjerujete da Mađarska organizira to što se događa. To je najsmješnija optužba ikada. Ono što vidimo nije nije slučajno, to je svjesni postupak. Ti su ljudi organizirani, tu sudjeluju krijumčari i organizirani kriminal i očito je da će, ako se netko suprotstavlja ilegalnim prelascima granice i krijumčarenju, pronaći nove načine. Hrvatska je trebala biti svjesna toga.

Imate li poruku za premijera Milanovića?

- Zadržite europska pravila. Kada bi ih se Grčka pridržavala, bilo bi sve drugačije.

Postoji li šansa da Hrvatska i Mađarska imaju zajedničke patrole?

- To zahtijeva suradnju Hrvatske. Nismo vidjeli ništa takvo.

Kakve su brojke oko migranata u Mađarskoj?

- Ove godine smo primili više od 280 tisuća ilegalnih migranata. Samo prošli tjedan ih je došlo 50 tisuća. Praktički svi preko Hrvatske koja ih je dovela do mađarske granice.

Koliko je vojnika na granici?

- Na južnim granicama patroliraju tisuće vojnika i policajaca.

Koliko novca Mađarska daje za rješavanje krize?

- Potrošili smo više od 200 milijuna eura. I to nije kraj. Za sve - ogradu, brigu za izbjeglice, troškove policije. Primili smo manje od deset milijuna eura od EU. To je sve novac naših poreznih obveznika.

Što je s gradnjom ograde na granici s Rumunjskom?

- Pripreme su u tijeku. No, većina dolazi kroz Hrvatsku.

Zašto?

- Očito jer organizirani kriminal sugerira tu rutu, a zbog najmanjeg otpora to je najlakši put. Do kolovoza je bio kroz Mađarsku. Pokušavamo to blokirati.

Bi li Hrvatska trebala biti službeno sankcionirana?

- To ovisi o EU. Nije dužnost Mađarske da o tome govori.

Zašto sve te ograde? Branite li Europu?

- Nema drugog načina za obranu prirodnih granica. Ljudi u EU dolaze ilegalno, i to je problem. Čak i ako su izbjeglice, postoji legalan način.

A ako ljudi preferiraju spašavanje svog života nauštrb toga da nađu svoju putovnicu?

- Vjerujete li da ilegalno putovanje 3000 kilometara opravdava da spašavate svoj život? Ako to radite, idete u najbližu sigurnu zemlju. U Siriji se posljednjih mjeseci nije dogodilo ništa novo. Motivacije tih ljudi su različite i ima različitih razloga. Oni bi trebali imati neki papir, to je u njihovu interesu. Ono što vidimo jest da bacaju te papire. Vidimo lažnu dokumentaciju, svi tvrde da su iz Sirije jer je rečeno da su svi Sirijci dobrodošli.

Poštuje li Mađarska prava izbjeglica?

- Svi pričaju o pravima izbjeglica, a nitko ne priča o dužnosti tih ljudi. Ženevska konvencija tvrdi da se svi koji dolaze, trebaju pridržavati lokalnih pravila. To ne vidimo.

A mađarske kritike o suicidalnom liberalizmu kojim se Europa vodi?

- Ovo što vidimo nije izbjeglička kriza, nego masovna migrantska kriza. Liberali tvrde da trebamo prihvatiti sve. To nije moguće.

Kao da sugerirate da su izbjeglice u Turskoj legitimni, a...

- Odluka da idu dalje je drugačija odluka od one da spašavaju život. To je odluka da žele bolji život. No, to se ne može raditi na ovaj način.

A izjava Viktora Orbána da će izbjeglice promijeniti životni stil Europe?

- Zovete ih izbjeglicama, ali ne znate jesu li izbjeglice. Svi mediji ih opisuju kao izbjeglice, a to ne znaju, i to je temeljni problem. Mađarska se treba brinuti za izbjeglice, ali mi ne znamo jesu li oni izbjeglice. Dolaze bez papira, manje od pola ih dolazi iz Sirije, a ostali iz drugih zemalja. Utvrđivanje identiteta traje mjesecima, čak godinama.

Je li ispravno reći ‘ne’ svima?

- Odgovor je da trebate legalitet. Mediji to opisuju kao pitanje obitelji, djece, no 80 posto tih koji dolaze su mladi muškarci koji se pokušavaju probiti na mađarski teritorij.

Kako oni mogu zaprijetiti?

- Većina su muslimani, nemamo problema s njima, no njihova je kultura drugačija od europske. Želimo izbjeći ono što se događa na Zapadu. Koncept multikulturalizma je propao. Propao je pokušaj integracije u Francuskoj, Nizozemskoj, jer se ne integriraju kako je Europa zamišljala. Ne možete nikome nametnuti odluku ako to ne želi. Nije to ništa protiv islama.

Koliko bi migranata Mađarska mogla primiti a da se ne osjeća ugroženo?

- U Mađarskoj bi se trebale podržavati obitelji, rađati više djece. To je naš pristup. Poštujemo tuđe odluke, ali posljedice ne bi trebale utjecati na nas.

Kako komentirate premijerove izjave o njemačkom moralnom imperijalizmu?

- Ako donosite odluke, ne trebate ih nametati drugima. Ako Njemačka treba više migranata ili želi primiti sve, to ne bi trebao biti moralni imperijalizam za Mađarsku i zato je sustav kvota kriv.

Koje je idealno rješenje? Svjetske kvote, koje predlažete?

- Rješenje je izvan EU. Ovo je svjetska kriza. I cijeli se razvijeni svijet treba brinuti o tome. Zašto se samo Europa treba brinuti, a ne cijeli svijet?

Poruka migrantima koji dolaze?

- Ne dolazite, definitivno ne na ovakav način. Morate poštovati pravila.