'Makedonija nije normalna država. I mi ne odustajemo'

Pred zgradom vlade, na koju je premijer Nikola Gruevski u pohodu mijenjanja arhitektonskog lica Skoplja dao navući neoklasicističku fasadu, na prosvjedima koji traju danima ponajviše je mladih ljudi. Policija im od utorka navečer sprečava prolaz pa se sad okupljaju ispred parlamenta. Ovdje ih zovu “prosvjedima u balerinkama, starkama i na biciklima”, što opisuje atmosferu. Među okupljenima puno je poznatih umjetnika i društvenih aktivista. Prosvjed kod parlamenta bio je masovniji nego u utorak, a osim u Skoplju, demonstranti su izišli na ulice i u Bitolju i Prilepu. Ovaj put nije bilo nasilja. Svaku večer prosvjeduje i Aleksandar Popovski, redatelj koji je režirao i u riječkom HNK.

- Ovo je reakcija na devet godina vlasti VMRO-a koji je, dok su pjevali domoljubne pjesme, proveo najveću pljačku i uveo nas u diktaturu. Makedonija nije normalna država još od 24. prosinca 2012. kad je osiguranje nasilno, na rukama, izbacilo kompletnu oporbu i novinare iz parlamenta. Javni servis MTV godinama ne postoji, emitira samo ono što mu vlada naredi. Situacija me zastrašujuće podsjeća na Beograd krajem 1990-ih kad sam tamo radio predstavu u Ateljeu 212. RTS Dnevnik je prikazivao uspjehe Miloševića, a na ulicama su ljudi demonstrirali - kaže Popovski.

Kriza u zemlji zaoštrila se u siječnju kada je šef oporbe Zoran Zaev optužio vladu Gruevskog za špijuniranje političara, novinara i javnih osoba. U javnost je pustio snimke čelnika - i onu na kojoj državni vrh raspravlja o zataškavanju smrti mladića 2011. kojeg je ubila policija. To je bio povod za najnoviji val prosvjeda.

Među masom šeće i književnica Rumena Bužarovska čija je zbirka priča “Osmica” nedavno prevedena i na hrvatski. - Nevjerojatno je koliko možeš manipulirati narodom, puno sam puta upozoravala na to ovih godina. No, mislim da su se ljudi napokon probudili iz sna. Sad konačno svi vide o čemu se radi, pa i oni koji su to prije odbijali znati. Makedonija se pretvara u policijsku državu, diktaturu u kojoj nema građanskih institucija, sve kontrolira vlast na jako opasan, perverzan način. Više nema povratka, ovo su zapravo spontani, a ne politički prosvjedi. Pogledajte koliko je oko nas djece, ljudi šeću pse, tu su mladi, studenti... Ista je atmosfera bila i u ponedjeljak kad su na nas nasrnuli brutalnom policijskom agresijom. Ljudi su sljedeći dan bili u šoku, ali to nam je samo poruka da sad ne smijemo odustati. I nećemo odustati! - ističe Bužarovska.

Artan Sadiku politički je filozof sa skopskog Instituta za društvene znanosti i član ljevičarske organizacije Solidarnost.

- Iako je većina ljudi vjerovala i bila svjesna da ova vlada pretvara zemlju u svojevrsnu diktaturu, ipak je postojala nevjerica oko trenutka kada će se sve sile ujediniti u zajedničku borbu za slobodu. Ova analiza nije pretjerana, našu je zemlju čak i Freedom House označio kao hibridni režim, s političkim zatvorenicima, prijetnjama i kaznama za novinare te ucjenama za obične ljude. Sve to pridonosi tezi autoritarnog režima. Nismo živjeli u šutnji, bilo je bezbroj slučajeva mobilizacije, ali svi su oni bili raspršeni. (Surađivala A. Handabaka)