Ukrajinska vojska krenula je jučer u akciju istjerivanja separatističkih prosvjednika iz vladinih zgrada zauzetih prethodni dan na istoku zemlje, u gradovima Donjecku, Harkovu i Lugansku. Ukrajinske su vlasti već rano ujutro izbacile 70 osoba iz zgrade vlade u Harkovu i najavile da takva akcija slijedi u Lugansku i Donjecku u kojem su prosvjednici izbačeni iz zgrade tajne službe, no ostali su u drugima.
“Blokirali smo središte grada i postaje podzemne željeznice. Ne brinite, kad završimo, otvorit ćemo ih opet”, napisao je ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov na Facebooku, obavještavajući građane Harkova o pokrenutoj “protuterorističkoj operaciji”. Uhićenih 70 osoba osumnjičeno je za “ilegalnu aktivnost povezanu sa separatizmom, organiziranjem masovnih nereda i ugrožavanjem ljudskog zdravlja”, priopćilo je poslije njegovo ministarstvo.
Orkestriranje nasilja
Naime, prosvjednici su proglasili neovisnost pozivajući se na odcijepljeni Krim i pozvali ruske snage da uđu u zemlju i “podrže mir”.
Rusi, pak, nemire nazivaju antivladinim prosvjedima, a tamošnji mediji javljaju kako je Kijev poslao vojsku da ih “uguši”.
Na istoku zemlje, gdje je industrijski centar Ukrajine, živi značajna ruska manjina. Najnoviji događaji potvrđuju da je kriza daleko od završetka, što su upozorili mnogi navodeći da će “Rusija pokušati anektirati druge dijelove ukrajinskog teritorija i da bi u zemlji mogao buknuti rat”.
Ukrajinske vlasti i Zapad optužuju Moskvu za orkestriranje nasilja i pokušaj destabilizacije zemlje kako bi se dodatno podrivala krhka nova vlast u Kijevu i pomoglo ruskim interesima uoči predsjedničkih izbora koji zemlju čekaju u svibnju.
Iz Moskve su, pak, stigla nova upozorenja da se slanjem dodatnih ukrajinskih vojnika na istok zemlje riskira izbijanje građanskog rata.
Jučer, srećom, nije bilo novih žrtava, no žestoke su bile inozemne reakcije na razvoj događaja. Rat riječima između Zapada i Rusije je obnovljen, a dvije su se strane međusobno optužile za slanje plaćenika. Bijela kuća navela je kako postoje snažni dokazi u prilog tvrdnji da su neki prosvjednici u najnovijim nemirima plaćeni i da nisu lokalci.
Nove posljedice
Washington je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane bilo prikriveno, bilo otvoreno uvlačiti svoje snage u zemlju, a američki državni tajnik John Kerry upozorio je da će Rusija snositi nove posljedice, aludirajući na sankcije zbog pripajanja Krima.
Ruski su izvori, pak, ustvrdili kako u redovima ukrajinskih snaga ima pripadnika američke privatne zaštitarske kompanije Greystone, poznatije pod starim imenom Blackwater, koji u ukrajinskim vojnim uniformama sudjeluju u akcijama protiv prosvjednika. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u članku za britanski Guardian ustvrdio je kako Zapad nepotrebno rasplamsava tenzije na istoku Ukrajine i kako je ta politika u regiji opasna. Dodao je kako je Zapad, a ne Rusija kriv za raskol nacije. Moskva, pak, poziva na “pravu ustavnu reformu, federalizaciju zemlje i implementaciju ruskog kao drugog službenog jezika”, navodeći da će se bez toga situacija teško stabilizirati.
Diplomatske akcije
Ruska vojska i dalje je u stanju pripravnosti 30-ak kilometara od granice s Ukrajinom. Prema procjenama NATO-a, 40.000 ruskih vojnika pokraj granice može izvesti intervenciju u roku od 12 sati. Za postizanje cilja trebalo bi im tri do pet dana.
No, situaciju će se pokušati i diplomatski smiriti na sastanku predstavnika SAD-a, Rusije, Ukrajine i Europe, koji bi se trebao održati u roku od deset dana. Komentatori ističu kako događaji u Donjecku podsjećaju na one na Krimu, ali kako situacija nije ista.
Većina za jedinstvo
Naime, iako je u Donjecku u ponedjeljak objavljen dokument pod nazivom “Deklaracija o nezavisnosti regije Donjeck” i zatražen je referendum 11. svibnja, u toj je regiji mnogo više govornika ukrajinskog nego na Krimu. Ankete, pak, pokazuju da većina stanovnika podupire ujedinjenu zemlju.
Komentatori ističu kako se problemi na istoku Ukrajine djelomično hrane i činjenicom da nakon pada stare vlade nitko iz nove vladajuće garniture nije posjetio istok te kako u novoj vladi nema nikoga tko bi štitio interese Rusiji sklonog istoka. Nitko iz nove vlade nije posjetio tamošnje političke elite niti su tamošnje strukture uključene u odlučivanje na nacionalnoj razini.
Poruka Timošenko
No, zato je kandidatkinja za predsjednicu i bivša premijerka Julija Timošenko otputovala u regiju gdje je izjavila kako se zauzima za jačanje autonomije ukrajinskih regija, naročito kad je riječ o financijama. Istaknula je kako se protivi federalizaciji, što je ruski prijedlog.
- Moj je dojam da agresija kojoj svjedočimo posljednjih dana na istoku živi sama za sebe. Mislim da to nije želja ljudi u Donjecku - izjavila je Julija Timošenko.
UKRAJINSKI RESURSI S Krimom izgubili 10,8 mlrd. dolara
Gubitkom Krima Ukrajina je izgubila 10,8 milijardi dolara vrijedne prirodne resurse, a Rusija je u međuvremenu objavila da joj Ukrajina duguje 11 milijardi dolara za ukinuti popust na plin koji je uračunat u unaprijed isporučeni plin. I sama Ukrajina priznaje da Moskvi duguje 2,2 milijarde dolara, a Gazprom ističe kako nije dobio ni rublja za taj dug, kao niti jednu uplatu za račune od ožujka. Još je upitno kako će se rješavati taj problem između dviju zemalja i hoće li Gazprom prekinuti isporuku plina čija je cijena podignuta za 80 posto i viša je nego bilo gdje u Europi. Kijev ima dodatne probleme jer pokušava osigurati pomoć MMF-a kako bi izbjegao bankrot.