Gotovo pune 22 godine trebale su dvjema i te kako susjednim državama, Talijanskoj Republici i Državi Vatikanskoga Grada, da potpišu protokol o tome kako će koristiti Passetto di Borgo, dvokatni utvrđeni prolaz koji vodi iz vatikanske Apostolske palače u Anđeosku tvrđavu.
Passetto je dugačak oko 800 metara, od kojih oko 70 iznad vatikanskog teritorija , širok je oko 3,5 metra, a visok oko 14. Gornji kat prolaza je otvoren, a odmah ispod njega je zatvoreni hodnik, samo s puškarnicama. Izgradio ga je papa Nikola III. Orsini 1277, ali neke je dijelove sagradio još ostrogotski kralj Totila 549.
Sada je samo kuriozitet, ali taj Passetto je višeput spasio glavu svojedobnim papama. Aleksandar VI. Borgia utekao je tuda u kolovozu 1494, kada ga je po Rimu ganjao francuski kralj Charles VIII. Valonski. Za velike pljačke Rima 6. svibnja 1527. koju su provele njemačke protestantske trupe po zapovijedi katoličkoga španjolskog kralja i njemačkog cara Karla V. Habsburškoga (sukobljenoga s francuskim katoličkim kraljem Françoisom I. Valonskim).
Nijemci su tada pobili više od 20.000 rimskih civila, a papa Klement VII. de’ Medici uspio je spasiti glavu samo zahvaljujući požrtvovnosti svoje Helvetske kohorte: 147 njezinih pripadnika je poginulo dok su štitili Papin bijeg kroz Passetto u Anđeosku tvrđavu, a samo 42 preživjela uspjela su ući u nju i zakračunati vrata za sobom i poglavarom Katoličke crkve. Papa je ostao zatvoren u tvrđavi sedam mjeseci. Da bi dobio slobodu morao je potpisati formalnu kapitulaciju i platiti još 300.000 dukata.
Kada su talijanski premijer Benito Mussolini i kardinal državni tajnik Pietro Gasparri 11. veljače 1929. potpisali Lateranske ugovore, kojima je utvrđena granica novonastale Države Vatikanskoga Grada, Passetto nije spomenut, i to je otvorilo granični problem: obje države su ga svojatale. Vatikan ga se odrekao razmjenom nota s Italijom 18. svibnja 1991., osim prvih sedamdesetak metara koji su nad vatikanskim teritorijem.
Papa bl. Ivan Pavao II je pametno zaključio da je Passetto u tako lošem stanju da bi trebalo mnogo novaca za njegov popravak, pa je bolje da to plate talijanski porezni obveznici. Italija se u tili čas, već 1997, obavezala popraviti Passetto, a sporazumom u četvrtak je određeno da će obje države zajedno upravljati, pa će turisti moći ulaziti u Anđeoskoj tvrđavi i prohodati njime do kraja. Italija će u to ime dovršiti restauraciju i omogućiti prolaz i osobama s poteškoćama u kretanju.
Time je, zapravo, nakon 84 godine razriješen teritorijalni spor oko 800 metara zgrade. Eto, nisu Slovenci i Hrvati najsporiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....