Sarkozyjev lov na desne birače donosi pobjedu Hollandeu

Samo tjedan dana prije izbora aktualni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy suočava se s činjenicom da su mu dani u Elizejskoj palači vrlo vjerojatno odbrojani. Izgubi li na izborima sljedeće nedjelje, Sarkozy je najavio da će se povući iz aktivne politike, a njegovim mogućim odlaskom otvara se pitanje hoće li i može li Francuska potaknuti europski zaokret ulijevo.

Zaostatak od 9 posto

Sarkozyjeva popularnost prema svim anketama pada gotovo iz dana u dan, a samo nekoliko dana prije odlučujućeg drugog kruga izbora zaostaje za socijalističkim protukandidatom Françoisom Hollandeom teško dostižnih devet posto. Ako je vjerovati anketama, Hollande bi u drugom krugu izbora 6. svibnja trebao osvojiti 54,5 posto glasova, dok Sarkozy osvaja 45,5 posto. Sarkozyjevo dodvoravanje glasačima ultradesničarke Marine Le Pen javnost nije dobro prihvatila, a brojni su političari već osudili prevelik zaokret udesno aktualnoga predsjednika, prije svega bivši premijer Dominique de Villepin koji je naglasio kako francuski građani ne smiju biti taoci politike šest milijuna ogorčenih i ljutih glasača Marine Le Pen te kako ga plaši preveliko Sarkozyjevo desničarenje.

Sarkozy koji je na mjestu francuskoga predsjednika od 2007. godine, u tijeku izborne kampanje obećao je građanima reforme, prije svega smanjenje proračunskoga deficita, ali i oporezivanje ljudi koji napuštaju zemlju kako u Francuskoj ne bi plaćali poreze, strogu kontrolu migracije, zaštitu nacionalnih granica. Jedan je od najglasnijih zagovornika usvajanja zakona “Kupujmo europsko” za javne ugovore, a svoje je europske partnere, prije svega njemačku kancelarku Angelu Merkel, naljutio najavom povlačenja zemlje iz Schengenskog sporazuma ako se ne pronađe rješenje nadolazećeg velikog broja imigranata iz pojedinih europskih zemalja.

Problem imigracije kao jedan od gorućih problema postao je kamen spoticanja oko kojeg se lome koplja francuskih predsjedničkih izbora. François Hollande zauzeo je znatno liberalniji stav po pitanju stranaca u Francuskoj, te je već ranije najavio inicijativu za izmjenu izbornoga zakona prema kojemu bi se i strancima iz zemalja koje nisu članice Europske Unije, a koji u Francuskoj žive najmanje pet godina, omogućilo i pravo glasovanja na lokalnim izborima. Sarkozy se tome oštro protivi, iako priznaje kako je svjestan da je učinjena velika pogreška budući da je Francuska prihvatila mnoge imigrante dok se istodobno država nije dovoljno pobrinula za njihovu integraciju. Sarkozy želi broj legalnih imigranata u sljedećih pet godina eventualnog novog mandata prepoloviti sa 200 tisuća na 100 tisuća godišnje.

Sporni fiskalni pakt

Osim imigracije, mišljenja dvojice kandidata oprečna su i po pitanju rješavanja gospodarske krize u eurozoni. Kako bi se oživjelo i pokrenulo gospodarstvo u Europskoj Uniji, Hollande je još jednom naglasio da su daljnji pregovori nužni, pozivajući na reviziju fiskalnog pakta njemačku kancelarku Angelu Merkel.

- Nije na Njemačkoj da odlučuje u ime cijele Europske Unije - poručio je Hollande u jednom televizijskom intervjuu.

Prema Hollandeu, krajnje je vrijeme da porast proizvodnje te stvaranje novih radnih mjesta preuzmu centralnu ulogu u ekonomskoj politici eurozone te zamijeni Sarkozy-Merkel politiku rezanja troškova i povećanje poreza. Ovakva retorika te potencijalni konflikt na relaciji Njemačka - Francuska ne ostavlja ravnodušnim ni zabrinuto europsko tržište u čijim se krugovima Hollandeova ekonomska strategija smatra poprilično opasnom za stabilnost eurozone. Njemačka je pak kancelarka još jednom naglasila da odbija pregovarati o promjenama fiskalnoga pakta

- Pakt je potpisalo 25 šefova vlada i već je dijelom i ratificiran te se o njemu ne treba dalje pregovarati - poručila je Angela Merkel, koja je u tijeku kampanje javno podržala Sarkozyja, ali je također u pomirljivom tonu poručila da je Njemačka spremna na suradnju s bilo kojim izabranim predsjednikom.