Somalski pirati koštali su globalnu ekonomiju prošle godine oko sedam milijardi dolara, kaže najnovije istraživanje američke nevladine organizacije One Earth Future Fondation iz Colorada.
Otkupnine za zarobljene brodove i posadu 2011. su porasle - iznosile su 160 milijuna dolara. No, bila je to najjeftinija stavka u glavnoj gospodarskoj grani kaotične Somalije. Piratstvo je odnijelo 6,9 milijardi zbog dodatnog osiguranja nužnog u slučaju plovidbe kraj obala siromašnog i gladnog Roga Afrike.
Rekordna isplata
Naime, zbog velike prijetnje od napada u tim se vodama brže plovi. Dodatna nafta brodarske je kompanije prošle godine stajala 2,7 milijardi dolara. Sigurnosna oprema i naoružani čuvari koštali su ih 1,2 milijarde. Zaštitarske kompanije tako su praktički zaradile više od samih pirata. Velike troškove imalo je i 30 zemalja čije su mornarice poslane da štite jednu od najvažnijih pomorskih trgovačkih ruta.
Pojačanje osiguranja urodilo je plodom - smanjen je broj uspješnih otmica. No, kako je akcije postalo teže izvesti, porasla je cijena otkupnine. U 2010. posječna otkupnina iznosila je tako četiri milijuna dolara, a prošle je prosječni “ulov” težio gotovo pet. Posao je postao opasniji, no zbog zarade i privlačniji mladima države u rasulu koji nemaju previše opcija u životu. Kako tvrde stručnjaci, najniže pozicionirani pirat u skupini zaradi i oko 10.000 dolara po “poslu”. Što to znači za jednog Somalca najbolje otkriva podatak da 43 posto njih živi s dolarom dnevno. Druga polovica živi tek nešto bolje. Prošle godine probijen je i rekord u najvišoj otkupnini: za puštanje grčkog tankera Irene vlasnik je platio 13,5 milijuna dolara. Godinu prije rekord je postavio južnokorejski brod otkupljen za 9,5 milijuna.
Osiguravatelji zadovoljni
Zaštitarske kompanije prolaze još bolje - zarade po 50 milijuna dolara mjesečno. Skupinu od četiri naoružana zaštitara naplaćuju oko 5000 dolara po danu. Na piratima dobro zarađuju i osiguravajuće kuće.
Sve je počelo početkom devedestih, kad je u Somaliji izbio rat. Nakon odlaska korumpiranog režima, rasplamsali su se sukobi između plemena, a država je praktički odumrla. Danas somalska vlada ima utjecaj na tek nekoliko kvartova u glavnom gradu Mogadišuu. Ostatak zemlje poštuje zakone jačeg.
Do pojave piratstva, kažu poznavatelji Somalije, došlo je zbog siromaštva i gladi za koje su dijelom odgovorne zapadne kompanije. Izbijanjem sukoba, koji s pauzama traju posljednjih 20 godina, nestalo je kontrole na ribljim fonodom Somalije, nekad petim po bogatstvu u svijetu. U somalske vode, sada posve nenadzirane, doplovile su velike strane ribarice i počele s izlovom. Somalci su u istovremeno javili o bacanju toksičnog otpada u njihove vode. Stranim kompanijama, naime, bilo je neusporedivo jeftinije rješavati se otpada kraj siromašne zemlje nego ga skupo i ekološki odlagati drugdje u “civiliziranom” svijetu.
Unosnije od ribarenja
Otprilike u to vrijeme nekadašnji su se ribari prebacili na novi bizinis - počeli su napadati brodove tražeći otkupninu. Mnogi od njih su tvrdili da su učinili kako bi prehranili svoje obitelji i susjede. Ribarenje, od kojeg su dotad živjeli, bilo je, istaknuli su, uništeno. Tako je nastala nova grana somalske ekonomije. Danas su pirati u Somaliji isto što i narkotrafikanti u Meksiku - hranitelji i zaštitnici siromašne populacije koja im pomaže i podržava ih. U jednom drugom izvještaju, objavljenom nekoliko mjeseci ranije, britanska autorica pokazala je kako piratstvo ima pozitivan utjecaj na razvoj Somalije. Satelitske slike pokazuju kako je u područjima za koja se zna da ih nastanjuju pirati sve više svjetala. Ostatak zemlje je sve “mračniji” na noćnim snimkama, navela je autorica. Sateliti su otkrili i brojne nove zgrade, pa čak i više automobila parkiranih kraj novoizniklih obiteljskih kuća. Od biznisa profitira čitava zajednica jer se plijen dijeli.
Isprva su se, kažu autori, napadi događali samo blizu obale. Bivši ribari tražili su otkupnine od najviše par stotina tisuća dolara. No, s vremenom su se stvari promijenile. Otkupnine su se umnogostručile, a pirati modernizirali - nabavili su veće brodove i bolje oružje. Počeli su napadati plovila sve dalje na pučini i tako povećali broj meta. Danas se procjenjuje da je u opasnosti 1500 brodova mjesečno. Sve se više osoba počelo baviti piratstvom zbog dobre zarade, a ne zbog “tjeranja pravde”, što je, tvrde mnogi, bio slučaj u početku.
Povećali su se i periodi držanja taoca - na 120 dana.
Novo žarište: Nigerija
Neke su skupine postale prave brutalne bande i sve su češće pogibije talaca i izvještaji o piratskoj brutalnosti. Odličan biznis u međuvremenu su nanjušili i uz obalu Benina i Nigerije, a kad se pribroje tamošnji troškovi, piratstvo teži između sedam i 12 milijardi dolara i vrijednost samo raste.