‘Europska unija nas ucjenjuje, a na kraju ćemo postati robovi Nijemaca’

Grčki vatrogasci i jučer su gasili požare zapaljene u Ateni kada su se preksinoć prosvjedi protiv mjera štednje pretvorili u rat demonstranata i policije.

Spaljeno je najmanje 45 zgrada, uključujući muzej, banku, niz trgovina i kafića te jedno od najstarijih atenskih kina. Uhićeno je 67 ljudi, ozlijeđeno ih je više od 120, uključujući 68 policajaca, a scene ispred grčkog parlamenta povremeno su nalikovale na ratnu zonu.

‘Ljudi s kapuljačama’

Prosvjednici su policiju napadali zapaljivim bombama, kamenjem, pa i golemim komadima mramornog pločnika, a policajci su odgovarali suzavcem. U nekoliko slučajeva policija je bila prisiljena štititi vatrogasce kojima su prosvjednici pokušavali blokirati pristup.

Lokalni mediji upozoravali su da su za divljanje odgovorne manje “skupine mladića s kapuljačama”, dok je ostatak od oko 100.000 ljudi na ulicama protiv “okupacije” zemlje prosvjedovao mirno. Povjerenik EU za ekonomiju Olli Rehn jučer je poručio da je takvo nasilje “neprihvatljivo” te da izgrednici “ne predstavljaju većinu grčkih građana koji su iskreno zabrinuti za budućnost svoje zemlje”. Ipak, možda ne na način na koji je to mislio Rehn.

- Nije lako živjeti u tim uvjetima. Do 2020. bit ćemo robovi Nijemaca - rekao je novinarima AFP-a 49-godišnji Andreas Maragoudakis.

- Ove mjere nisu rješenje problema jer neće donijeti rast. Riječ je samo o tome da nas međunarodna zajednica ucjenjuje - rekla im je inženjerka građevinarstva, 27-godišnja Anastasia Papadaki.

Agencije su izvještavale kako se i jučer ujutro blizu parlamenta osjećao smrad suzavca, koji se, uz zvuk eksplozija s ulice, osjećao i u sabornici dok su zastupnici u nedjelju dugo u noć raspravljali o mjerama štednje.

Ruku diglo njih 199

- Ako zakon ne prođe, zemlja će bankrotirati. Pitanje nije hoće li neke plaće i mirovine biti smanjene, nego hoćemo li moći isplatiti čak i te smanjene plaće i penzije - opisivao je u parlamentu ministar financija Evangelos Venizelos apokaliptični scenarij u kojem, rekao je, ne bi bilo novca ni za škole i bolnice, banke bi propale, a ljudi ostali bez svojih ušteđevina.

Bez novog paketa pomoći, odnosno novog zajma, takav scenarij prijeti već 20. ožujka, kada Grčkoj na naplatu dolazi rata kredita od 14,5 milijardi eura. U zamjenu za novi paket pomoći, koji ovaj put, osim zajma od 130 milijardi eura, uključuje i dogovor s privatnim kreditorima o otpisu oko 100 milijardi eura od ukupno 350 milijardi eura grčkog duga, Europska Unija, Europska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) traže i nove mjere štednje. U nedjelju oko ponoći za njih je ruku diglo 199 zastupnika, a 74 je bilo protiv - među njima i 43 zastupnika vladajuće koalicije koji su brzinski, pola sata nakon glasanja, izbačeni iz svojih stranaka.

Mjere uključuju ukidanje 15.000 radnih mjesta u javnom sektoru do ožujka, smanjenje minimalca za 22 posto, a mirovina za 15 posto.

Sve to povrh višestrukih povećanja poreza i smanjenja plaća i mirovina u posljednje dvije godine, što je bilo uvjet za prvi paket pomoći od 110 milijardi eura, a nije donijelo oporavak, nego upravo suprotno: ekonomija ulazi u petu godinu recesije, bez posla je milijun ljudi, nezaposlenost je premašila 20 posto, među mladima je dosegnula 48 posto, a prema podacima Eurostata, ispod razine siromaštva sada živi trećina Grka.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista