Cjenovni limit za rusku naftu otkriva promjenu prioriteta: ‘Možda to i nije bila tako dobra ideja‘

Američki prijedlog o ograničenju cijena ruske nafte trebao je Moskvi smanjiti prihod za financiranje rata u Ukrajini. G7, EU i Australija uvele su cjenovni limit, koji pokazuje da su se prioriteti malo promijenili, tumače analitičari.

Od početka tjedna prijevoznici i osiguravatelji izlažu se sankcijama ako pružaju usluge za rusku naftu skuplju od 60 dolara. EU je istodobno uveo embargo na rusku naftu koja se doprema morem.

Pregovori o limitu dugo su trajali budući da se željelo izbjeći skok cijena nafte na međunarodnim tržištima i poremećaje u opskrbi.

Cijene su skočile pa je poredak na ljestvici prioriteta promijenjen.

Postalo je važnije zadržati rusku naftu na tržištu i održati niske cijene na globalnom tržištu, rekli su izvori upoznati s razvojem mehanizma cjenovnog limita i analitičari u sektoru energetike.

Njihovo mišljenje potkrepljuje i činjenica da su tržišne cijene nafte sada blizu limita, napominje Reuters.

Tako se ruska sirova nafta marke Urals za isporuku u Europu u utorak prodavala po prosječnoj cijeni od 55,97 dolara. U nedjelju, dan prije uvođenja limita, iznosila je 61,35 dolara.

Kako ublažiti posljedice?

Analitičari istodobno smatraju da cjenovni limit neće tako skoro u značajnoj mjeri utjecati na ruske prihode od nafte.

Rusija je u ponedjeljak poručila da ograničenje cijene neće naškoditi financiranju njezine "specijalne vojne operacije" u Ukrajini, podsjeća Reuters.

Ograničenje cijene "nesretan je kompromis koji neće puno pomoći u smanjenju ruskih prihoda od nafte" sa sadašnjih razina, smatra Ben Cahill, stručnjak za energetsku sigurnost pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

"Stvarno mislim da je američko ministarstvo financija (prijedlogom) u prvom redu željelo ublažiti štetne posljedice zabrane dopreme, osiguranja i usluga koje je EU uveo u sklopu sankcija na ruski izvoz nafte", rekao je Cahill.

Ruski prihod kao u 2021.?

Pri trenutnom cjenovnom limitu, Rusija bi od izvoza nafte mogla uprihoditi oko 10 do 15 milijardi dolara mjesečno, procjenjuje Bob Yawger iz njujorškog ureda japanske banke Mizuho.

Gornji dio njegovog prognoziranog raspona podudara se s ruskim prihodom od izvoza nafte u lipnju i srpnju prošle godine, prije raspoređivanja ruskih vojnika u blizini granice s Ukrajinom.

U ovogodišnjem lipnju, kada je cijena barela na londonskom tržištu premašila 120 dolara, ruski prihod od izvoza premašio je 21 milijardu dolara, prema procjenama Međunarodne agencije za energetiku.

Cijene su se u međuvremenu spustile prema 80 dolara zbog zabrinutosti za potražnju u Kini i prijetnje globalne recesije u okruženju podizanja kamatnih stopa u vodećim gospodarstvima, uključujući SAD, kako bi se obuzdala inflacija.

Ideja "nije bila dobra"

No, mogle bi ponovo porasti ako Moskva, umjesto da zabrani prodaju zemljama koje podupiru cjenovni limit, odluči smanjiti proizvodnju, kao što je već zaprijetila.

U tom bi se slučaju SAD i njihovi saveznici u G7 mogli naći u nezgodnom položaju, napominje Reuters.

Američki dužnosnici "žele to izbjeći po svaku cijenu", tvrdi Yawger, a to bi moglo značiti da bi se "podrška Ukrajini mogla odjednom početi smanjivati".

"Nakon ožujka stvarni motiv (američkog ministarstva financija) bilo je u prvom redu očuvanje ruskih pošiljki u uvjetima sankcija EU-a, koje po njihovu mišljenju nisu bile dobra ideja", rekao je izvor upoznat s razgovorima u Bidenovoj administraciji.