Cijena plina u srijedu je doslovce podivljala i porasla za 40 posto. A onda se oglasio Putin...

Sjećam se razgovora s jednim danskim ambasadorom u Hrvatskoj prije više od deset godina. Kad je cijena barela nafte bila iznad 100 dolara. A svijet se još gušio u financijskoj krizi. “Moramo se lišiti ovisnosti o nafti kako nas diktatori s Bliskog istoka ne bi mogli ucjenjivati”.

Shvatili su to i neki na tom prostoru pa Ujedinjeni Arapski Emirati rade na planu izvoza posljednjeg barela nafte za nekih dvadesetak godina. Dotle uspješno restrukturiraju ekonomiju. To bi sad i Saudijska Arabija.

“Globalno se tržište plina smirilo, a dionice su porasle u četvrtak jer se ulagači zaključili da će Rusija pomoći Europi da izbjegne potpunu energetsku krizu”, piše The Financial Times u četvrtak.

Oko plina se već neko vrijeme vodi rovovska tržišta i politička bitka. EU nikako da definira je li plin zeleno gorivo. To ćemo saznati idući mjesec.

EU uvozi 90% plina koji stiže iz Norveške (16%), Alžira (8%) i Rusije - 41%. Što otvara ozbiljan problem kad se govori o strateškoj autonomiji. Posebno u situaciji koja je proteklih dana vladala na energetskim tržištima, a koju je karakterizirao rast cijena. Cijena plina u Europi na otvaranju trgovanja u utorak, 28. rujna, prvi put u povijesti premašila je tisuću dolara za tisuću kubičnih metara.

Europsko tržište plina u prvoj polovici godine suočilo se s odljevom ukapljenog prirodnog plina (LNG) na azijsko-pacifičko i južnoameričko tržište, čiji je udio u uvozu pao s 41,5 na 31 posto. Količinski su isporuke LNG -a u Europu u tom razdoblju pale za 10,74 milijardi kubičnih metara ili 15,9 posto.

Energetska kriza

Krajem rujna je Aleksej Miller, predsjednik uprave ruskog Gazproma, rekao da su zaostajanje u upumpavanju plina u podzemna skladišta u Europi i rastuća potražnja rezultirale rekordnim cijenama plina u Europi. Voditelj odjela za strukturiranje ugovora i određivanje cijena plina Gazprom Exporta Sergej Komljev napomenuo je da su isporuke plinovodima iz Rusije u Europu 2021. godine na povijesnim vrhuncima, a Gazprom je povećao proizvodnju plina za 18,4 posto na godišnjoj razini.

Ipak, u srijedu je cijena plina doslovce podivljala i porasla za 40%.

A onda je progovorio ruski predsjednik Vladimir Putin. Rekao je da je Europa odgovorna za plinsku krizu jer nije zaključila dovoljno dugoročnih ugovora o isporuci plina s Moskvom, čime je potaknula rekordni skok cijena. "Njihova se politika sastojala od izlaska iz dugoročnih ugovora i pokazala se pogrešnom", izjavio je Putin tijekom sastanka s dužnosnicima ruskog energetskog sektora. "Pogriješili su", dodao je.

I, treba priznati, većim je dijelom u pravu, o čemu je u Jutarnjem pisao Marko Biočina. Ali, kremaljski car ne želi Europu dovesti u energetsku krizu pred zimu. Pa je poručio: "Ove godine možemo ostvariti još jedan rekord isporuke naših energetskih resursa u Europu, uključujući plin”.

I cijene su počele padati što se nastavilo i u četvrtak kad su cijene, kako prenosti platforma ICE, pale za 15%.

U Europi je bilo onih koji su napali Rusiju da je kreirala sadašnju krizu, ali je to odlučno odbacila (još) uvijek kancelarka Angela Merkel. "Koliko znam, nema narudžbi za koje je Rusija rekla da ih neće ispuniti, pogotovo ne u pogledu plinovoda u Ukrajini. Rusija može isporučivati plin na temelju ugovornih obveza, a ne samo tako."

Sjeverni tok 2

S njome se u potpunosti slažu stručnjaci koji uzroke visokim cijenama plina vide u kombinaciji više čimbenika, industrijskom oporavku od javnozdravstvene krize, manjku zaliha te trajnim nastojanjima da se smanji korištenje fosilnih goriva. Europska komisija je najavila da će sljedećeg tjedna objaviti mjere koje članice mogu poduzeti za zaštitu građanstva od rastućih cijena bez kršenja pravila o državnim potporama. A Frans Timmermans, potpredsjednik Komisije zadužen za zelenu tranziciju, poručuje da je ova kriza upravo potvrda da je jedino rješenje više obnovljivih izvora, ne manje.

Početkom tjedna objavljeno je da se plinom počeo puniti cjevovod Sjeverni tok 2 i da se obavljaju posljednja ispitivanja potrebna da bi plin mogao teći. Rusija, kako kaže kancelarka Merkel, nije kriva za plinsku krizu, ali se nada iz nje izvući maksimalnu dobit. Aleksander Novak, ruski ministar energetike, prenosi FT, kasno u srijedu je izjavio da bi dobivanje potrebnih odobrenja za Sjeverni tok 2 “bilo pozitivan signal” koji bi “mogao donekle smiriti trenutnu situaciju”. Novak je također sugerirao da bi povećanje obujma trgovine plinom na elektroničkoj platformi u Sankt Peterburgu, kojom upravlja Gazprom, "moglo obuzdati spekulativni učinak" na cijene.

Moskva i Berlin žele da Sjeverni tok 2 što prije proradi. Njemačka si ne smije dozvoliti probleme u opskrbi energijom dok zatvara i posljednje nuklearne elektrane, a planira postupno gasiti i one na ugljen (zbog manjka plina porasla je potražnja za ugljenom čija je cijena također otišla u nebesa). Rusija ne želi naštetiti europskom tržištu, vjernom kupcu koji redovito podmiruje račune. Postoji i istočno tržište, prema Kini, ali ondje je cijena niža.

Nedvojbeno je da Putin nastupa kako bi osigurao rad Sjevernog toka 2, ali to je i njemački interes. Ali i europski jer je neupitno da se mora pronaći mehanizam bliže ekonomske suradnje s Rusijom. Interesantno je da je u Pandora Papers ovih dana isplivao upravo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Vjerujete u slučajnosti?