Čekamo bijeli dim iz Zabranjenog grada, odluku da čovjek koji kontrolira sve poluge vlasti u Narodnoj Republici Kini, Xi Jinping, podigne telefon i nazove ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prekasno, u svakom slučaju, jer agresija na Ukrajinu traje godinu i dva mjeseca. Ali ne smije se odbaciti inicijativa koje može dovesti od utihnuća topova.
NR Kina je mirovni proces počela sadržajno slabim dokumentom “Stajalište prema političkom rješenju ukrajinske krize”, Xi je o tome dugo raspravljao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi ovaj tjedan.
The Financial Times javlja da se o još uvijek formalno komunističkoj državi raspravljalo u svakoj temi summita Europskog vijeća koji je počeo u četvrtak. Završni dokumenti, dosad objavljeni, o tome ni slova. Sam Fleming, dopisnik FT-a, navodi da je António Guterres, glavni tajnik UN-a, prije summita u privatnom razgovoru pozvao čelništvo EU da ne izoliraju NR Kinu.
Pristup koji zagovara SAD u svjetlu transatlantskog partnerstva, ali na koji nema jedinstvenog odgovora u Uniji: nije prepreka samo Mađarska koja je ušla u nemirne vode odnosa s Beijingom/Pekingom jer se lokalno stanovništvo pobunilo protiv kineskog ulaganja 7 milijardi eura u tvornicu baterija.
Baltičke zemlje i Poljska, bliže SAD-u kad je riječ o sigurnosnoj politici, oštrog su stava prema odnosima s NR Kinom, dok su izvoznici i trgovci skloniji očuvanju veza. EU i NR Kina imaju dnevnu razmjenu gotovo dvije milijarde eura što je važan element u kreiranju politika članica.
Nesporno je svima da treba biti oprezan kad je riječ o kineskim investicijama u stratešku i osjetljivu infrastrukturu - Njemačka je prošle godine ipak smanjila udio kineskog ulagača u luku Hamburg ispod 25%, ali nakon pritisaka.
Konsenzus Kine i Europe
Dok čekamo razgovor na liniji Beijing-Kijev, ovaj prvi intenzivira diplomatske napore kako bi privukao EU na liniju svoje mirovne inicijative. Partijski šef kineske diplomacije Wang Yi razgovarao je s Emmanuelom Bonneom, savjetnikom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Kinesko priopćenje podsjeća da “Kina ostaje pri stajalištu uvjeravanja na mir i poticanja pregovora … Kina očekuje da će Francuska i druge europske zemlje također odigrati ulogu u tom cilju.
Prekid vatre kako bi se zaustavio rat, nastavak mirovnih pregovora i političko rješenje krize trebali bi postati strategijski konsenzus Kine i Europe”. Prema kineskom izvoru Bonne je najavio pripravnost Pariza da radi s Kinom na “poticanju prekida vatre kako bi se zaustavio rat i pronašlo miroljubivo rješenje”.
Pedro Sánchez, španjolski premijer, krajem idućeg tjedna putuje u Beijing gdje, kako je najavio, namjerava sa Xijem razgovarati i o kineskom okviru za pregovore o mirovnom sporazumu Rusije i Ukrajine. Španjolska u drugoj polovici godine preuzima predsjedanje Unijom, a mogla bi nastupiti kao relativno neutralan akter jer se nije isticala u napadima na Rusiju iako aktivno sudjeluje u svim oblicima pomoći Ukrajini.
Dovoljno je velika članica bez povijesnog tereta koji nose Francuska i Njemačka, pregovaračice Sporazuma iz Minska. “Presudno je zajamčiti stabilan i trajan mir što podrazumijeva poštovanje Povelje Ujedinjenih naroda, teritorijalne cjelovitosti koju Rusija krši u Ukrajini i uvjeta koje su Ukrajinci postavili za početak mirovnog dijaloga”, rekao je Sánchez, a prenio The New York Times. Stajalište s kojim se mogu početi razgovori sa Xijem.
Aksiom je da Ukrajina bude izvještena o svim koracima i da su njezini stavovi prioritet imajući na umu da je kompromis jedini izlaz.
Posjet NR Kini u nedjelju će početi brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, utjecajni predstavnik globalnog juga koji podržava mirovni plan Beijinga. Francuski se predsjednik Emmanuel Macron očekuje početkom travnja. Očit je izostanak otvorenih kontakata Beijinga i Washingtona što je dio kineske taktike kojom nastoji onemogućiti priklanjanje EU oštrim politikama SAD-a prema NR Kini.
Tekstovi kineskih medija bez izuzetka pozivaju Uniju da gradi politiku “strategijske neovisnosti” čime sugeriraju da ne slijedi američku politiku otežavanja trgovinske suradnje koju je počela još administracija Donalda Trumpa, a nastavila i zaoštrila vlada demokratskog predsjednika Joea Bidena.
EU slijedi predizborna kampanja
SAD je sada po strani kad je riječ o pripremi mirovnog procesa, ali je neupitno da će biti sudionik. Proces se razvija kako je u siječnju najavio William Burns, direktor CIA, koji je rekao da Ukrajina ima još šest mjeseci.
Državni tajnik Antony Blinken je na kongresnom saslušanju u srijedu otkrio, kako prenosi AFP, još jednu važnu sastavnicu: “Mislim da će postojati teritorij u Ukrajini za koji su Ukrajinci odlučni boriti se na terenu; možda postoji teritorij za koji odluče da će ga morati pokušati vratiti na druge načine.”
Bivši američki diplomat Thomas R. Pickering sredinom ožujka je u časopisu Foreign Affairs objavio da bi dio sada okupiranih ukrajinskih teritorija mogao doći pod upravu UN-a, a konačni bi se status definirao referendumom pod međunarodnim nadzorom.
Politički preduvjeti da se energija usmjeri na mirovne pregovore se slučuju. Bojišnica je gotovo nepromijenjena mjesecima, a obje strane trpe gubitke u ljudstvu.
EU krajem godine ulazi u predizbornu kampanju, slijede izbori za Europski parlament na kojima nije isključena mogućnost da, ako bude rata na istočnim granicama, radikalne desne opcije ostvare bolji rezultat. Iduće su godine izbori u Ukrajini i Rusiji, te, najvažnije, izbori u SAD-u.
Gradi se pozicija da su mirovni pregovori interes svih uključenih. NR Kina bi mogla, stvarno, odigrati ulogu medijatora zbog čega je važno da EU bude aktivno uključena od početka jer se raspravlja o našoj sigurnosnoj budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....