Zapadne prijestolnice ne skrivaju da su zgrožene novom diplomatskom inicijativom Vladimira Putina za strateško jačanje političke, ekonomske i vojne kooperacije, tijekom koje je, između ostalog, najavio čak i "međusobnu podršku" Rusije i Sjeverne Koreje "u slučaju agresije. Time je ruski diktator oficijelno prekinuo politiku blokiranja razvoja nuklearnih kapaciteta jednog od najzatvorenijih država na svijetu.
No, istovremeno se otvara pitanje da li novo političko dodvoravanje ruskog predsjednika Kini, Vijetnamu i drugim autokratskim režimima ipak predstavlja znak slabosti. Osim što zbog međunarodnih sankcija grčevito traži nova partnerstva, Rusija je spremna na povijesne ustupke kakvi su krajnje neuobičajeni za državu koja propagira da ima neporecivo pravo brutalno intervenirati čak i na teritoriju susjednih država (Ukrajina) da bi zaštitila svoje interese. Naime, prema pisanju Nikkei Timesa Rusija je sprema prepustiti dio svojeg teritorija uz rijeku Tumen Kini kako bi kineski brodovi mogli ploviti sve do Japanskog mora. U povijesnom dogovoru koriste se termini o "konstruktivnom dijalogu" i "ekonomskim interesima", ali se u osnovi radi o prodaji teritorija koji je Rusko carstvo preuzelo 1860. godine. Kina, koja godinama traži slobodni prolaz za brodove do Japanskog mora, predstavlja riječni pakt kao stvaranje specijalne ekonomske zone uz obale koja će potaći razvoj regije. Kao partner u ovom dogovoru sudjeluje i Sjeverna Koreja.
Prije invazije na Ukrajinu Rusija nije bila spremna razgovarati o kineskim prijedlozima jer je strahovala od širenja kineskog utjecaja. Sada je očigledno da Putin više nema izbora, pogotovo jer je nakon posjeta visokih dužnosnika KP Kine Pjongjangu podjednako jasno da Kina i Sjeverna Koreja zatopljuju odnose.
"Govoreći za EuroAsian Times, Shashank S Patel, geopolitički analitičar koji pomno prati trendove u istočnoj Aziji, rekao je: ‘Rusko usvajanje politike ‘Okret prema istoku‘ 2022. i državni posjet predsjednika Putina Kini 2024. potvrdili su da će rijeka Tumena biti otvorena za Kinu u novoj eri njihovog strateškog partnerstva ‘bez ograničenja‘. Patel je objasnio: ‘Kina od prošlog stoljeća teži pristupu plavim vodama Japanskog mora preko rijeke Tumen zbog predloženog SEZ-a koji može oživjeti gospodarstvo sjeveroistočne Kine. Razvoj (jaružanje, proširenje i obalni objekti) Tumenovog morskog ušća neće rezultirati samo ekonomskim podizanjem kopnenih kineskih provincija Jilin i Yanbian, već će povećati sigurnosno okruženje za susjednu sjevernokorejsku luku Rajin i rusku luku Zarubino‘", piše EuroAsian times.
Na društvenim mrežama simplificiraju narativ o ekonomskoj kooperaciji u zoni rijeke Tumen na to da informacija Nikkei Timesa znači vulgarnu prodaju terotorija Rusije Kinezima kako bi namakli novac za uništavanje ukrajinskog otpora.
Iako postaje razvidno da Rusija pokazuje sve više slabosti u odnosima sa svojim azijskim partnerima jer se zaletjela s invazijom u Ukrajini, u kojoj nije uspjela brzo i lako slomiti Zelenskog, nipošto ne treba precjenjivati učinak američkih i europskih sankcija na rusku ekonomiju. Mehanizmi izvrdavanja zapadnih sankcija zapravo se kroz vrijeme pretvaraju u novu infrastrukturu globalne trgovine, uz koju su politički stavovi zapadnih liberalnih demokracija potpuno nebitni.
Intrigantno je, primjerice, da zapadni mainstream mediji uopće nisu dali dužnu pažnju činjenici da je Rusija postigla dogovor s Indijom o transportu ugljena preko Irana. Radi se o ruti koja je višestruko kraća od dosadašnje okolnog puta preko Baltičkog i Sjevernog mora pa preko Mediteranskog do Arapskog mora odnosno Indije. U novoj ruti ugljen će se prevoziti uz/preko Kaspijskog mora. Ako zamislite da se umjesto ugljena istom rutom mogu izvoziti i druge ruske sirovine, onda se može doći do zaključka kako je Rusija iznenada povezana spasonosnom pupčanom vrpcom trgovinskih odnosa s najmnogoljudnijom državom na svijetu. Indijsku ekonomiju očekuju godine robusnog rasta, koji na svojim leđima sigurno može nositi značajni dio ruskog izvoza. Ne treba posebno objašnjavati koliko je tvrdi režim u Iranu zadovoljan jer teritorijom sudjeluje u stvaranju novog pravca globalne opskrbe, pogotovo jer ponižavaju zapadni model sankcija.
"Rusija je tijekom sastanka ministara prometa BRICS-a na 27. Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu (SPIEF) najavila planove za izvoz ugljena u Indiju koristeći iranske željeznice. Rusija će koristiti Međunarodni koridor sjever-jug (INSTC). Igor Levitin, pomoćnik ruskog predsjednika, izjavio je da će prve pošiljke ugljena putovati kroz Iran i Bandar Abbas… Mehrdad Bazrpash, iranski ministar cesta i urbanog razvoja, naglasio je važnost INSTC-a u poboljšanju transporta i tranzita među zemljama BRICS-a. Tijekom videokonferencije istaknuo je kako bi ovaj koridor mogao značajno potaknuti sinergiju u regiji… Obje su strane razgovarale o suradnji, posebice o projektu izgradnje željezničke pruge Rasht-Astara. Ovaj projekt je ključan za poboljšanje prometnih veza između Irana i Rusije. U odvojenom susretu Oleg Belozjorov, predsjednik Ruskih željeznica, razgovarao je s iranskim veleposlanikom o proširenju bilateralne suradnje. Usredotočili su se na provedbu INSTC-a i poboljšanje željezničke suradnje kako bi se potaknuo teretni promet između dviju nacija", piše ShippingNews te upozorava: " U 2023. Rusija je prevezla 600.000 tona tereta kroz Iran. Očekuje se da će se taj volumen povećati na 4 milijuna tona godišnje 2024. godine".
