Nakon dva desetljeća lova na teroriste američka obavještajna zajednica, vrijedna 100 milijardi dolara godišnje, prekvalificira osoblje i preuređuje moćnu špijunsku mašineriju kako bi se pripremila za mogući sukob s velikim potencijalnim protivnicima. Jačanje mreže špijuna usmjerenih na Kinu jedan je od ciljeva goleme, ali uglavnom tajne promjene u CIA-i i njezinim sestrinskim američkim obavještajnim agencijama, saznaje The Wall Street Journal.
"Pristupamo NR Kini kao globalnom prioritetu, više nego udvostručivši proračunska sredstva posvećena misiji u Kini u protekle tri godine i uspostavivši Kineski misijski centar kao jedino CIA-ino središte u zemlji za koordinaciju napora cijele agencije po ovom pitanju", ističe direktor CIA-e William Burns u intervjuu za WSJ.
‘Nemamo pravi uvid‘
Peking je Washingtonu izvukao tepih pod nogama kad je prije deset godina razotkrio veliku mrežu stranih špijuna u Kini. Prema istrazi The New York Timesa, vlada NR Kine uspjela je ubiti ili zatvoriti 18 do 20 izvora CIA-e od 2010. do 2012. godine. Foreign Policy, pozivajući se na vlastite izvore, navodi još veći broj - najmanje 30 ubijenih špijuna CIA-e u dvogodišnjem razdoblju. Američka vlada nikad nije javno priznala gubitak svojih kineskih agenata.
Nedostatak agenata CIA-e u Kini ostavio je SAD u mraku oko toga što kineski vođa Xi Jinping smjera po pitanju Tajvana, ali i ostalih planova. "Uopće nemamo pravi uvid u planove i namjere rukovodstva u Kini", priznao je bivši dužnosnik obavještajne službe. Umjesto informacija iz prve ruke od izvora, Washington podatke prikuplja pomoću alata za prisluškivanje komunikacija i špijunskih satelita koji prate kinesko vojno raspoređivanje i planove modernizacije. Uz to, američko znanje o Xijevim planovima dolazi uglavnom iz zaključaka i analiziranja njegovih javnih izjava.
Nakon 2020. CIA i druge obavještajne agencije počele su smanjivati izdatke za borbu protiv terorizma kako bi se usredotočile na kinesku vladu. Ubrzo nakon što je postao ravnatelj 2021., Burns je osnovao misijsko središte za Kinu, koje okuplja najbolje obavještajne analitičare i tehnološke stručnjake. Direktor CIA-e također održava tjedni sastanak posvećen Kini, okupljajući najviše dužnosnike u svom uredu na sedmom katu u sjedištu agencije u Langleyju u Virginiji.
Agencija također potiče ljude koji već rade u CIA-i da nauče mandarinski jezik i aktivno zapošljava govornike mandarinskog. Također, sve se više traže i stručnjaci u novim tehnologijama. Naime, američke obavještajne službe moraju pratiti napredak Kine na različitim područjima, od umjetne inteligencije do sintetičke biologije. Posljednjih je godina naraslo suparništvo SAD-a i Kine na područjima poput kvantnog računalstva, nuklearne fuzije i rijetkih minerala. Kina je također pojačala vlastitu špijunažu, nerijetko koristeći društvene mreže poput LinkedIna za kontaktiranje i regrutiranje bivših američkih obavještajnih dužnosnika.
Elektroničko ‘njuškanje‘
Burns je 2021. osnovao jedinicu usredotočenu na nove tehnologije te uključuje suradnju s privatnim sektorom. Mnogo toga što američke obavještajne agencije trebaju znati skriveno je naočigled i može se pronaći u sve većoj bazi obavještajnih podataka otvorenog koda, koja predstavlja nove izazove za američke obavještajne službe. Podaci otvorenog koda uključuju milijarde objava na društvenim mrežama, goleme, komercijalno dostupne baze podataka i akademske radove.
Američki obavještajci trenutačno do velike većine podataka o Kini dolaze putem elektroničkog "njuškanja", odnosno presretanja telefonskih poziva, e-pošte i drugih oblika digitalne komunikacije. Takva obavještajna signalizacija rijetko može zamijeniti špijune u pronalaženju pravih namjera ili slabosti protivnika, ističu američki dužnosnici.