Cheney je dosad bio najmoćniji potpredsjednik u povijesti SAD-a. Kamala Harris bit će moćnija, evo i zašto

Kamala Harris je dala ostavku na mjesto senatorice i taj je akt stupio na snagu u ponedjeljak u podne. Nužan korak kako bi u srijedu mogla položiti prisegu kao prva potpredsjednica u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. I to prva u tri dimenzije: žena, crna, indijsko-jamajčanskog podrijetla - oboje roditelja su joj useljenici.

U predsjedničkoj demokraciji položaj potpredsjednika primarno ima funkciju osigurača u slučaju da predsjednik ne može obavljati svoju funkciju. Cilj je da ne dođe do vakuuma na čelu države pa je tako Lyndon Johnson svega nekoliko sati nakon umorstva Johna F. Kennedyja prisegnuo za novog predsjednika. I Gerald Ford nakon što je Richard Nixon pobjegao pred sigurnim opozivom u ostavku. Njih su dvojica nakon toga napravili zavidne predsjedničke karijere pa ih se i ne doživljava kao potpredsjednike. Tako i Harryja Trumana, koji je zamijenio preminulog Franklina Delanoa Roosevelta.

Bilo je tu i loših odabira pa je George H. W. Bush (otac) za potpredsjednika uzeo Dana Quaylea s čijim su se navodnim mentalnim (ne)sposobnostima ismijavali američki mediji. Neupitno je da je dosad najmoćniji potpredsjednik bio Richard Dick Cheney. Čovjek koji je iz sjene mudro upravljao Bushom sinom navevši ga da krene u vojnu intervenciju u Iraku protiv volje većine globalne zajednice. Što je imalo dalekosežne negativne, pa čak i destruktivne posljedice koje se i danas osjećaju.

No, ako je suditi prema najavama, Kamala Harris je na putu da postane moćnijom potpredsjednicom i od Cheneya. A i da se, vjerojatno, kandidira i na izborima za četiri godine.

Harris je 2010. izabrana kao prva žena i crna osoba za kalifornijsku javnu tužiteljicu. A zatim je 2016. godina izabrana kao druga crna senatorica (prva je bila Carol Moseley Braun), jedina u ovom sazivu. Zamijenit će ju, odlukom Gavina Newsoma, demokratskog guvernera Kalifornije, Alex Padilla, prvi Hispanoamerikanac iz te savezne države u gornjem domu američkog Kongres - u Kaliforniji američkih državljana hispanoameričkog podrijetla ima oko 40 posto. Tu je i još jedan vrlo zanimljiv detalj: Sonia Sotomayor, prva Hispanoamerikanka u američkom Vrhovnom sudu, sutkinja je pred kojom će gospođa Harris prisegnuti. Pred njom je prisegnuo i Joe Biden 2009. godine.

Posljednja koja govori

Sve najave iz tima izabranog potpredsjednika govore da će izabrana potpredsjednica Harris biti aktivno uključena u sve političke odluke koje će donositi predsjednik. Za AP su neki od članova prijelazne administracije rekli kako vrlo često, tijekom rasprava, Biden na kraju okrene glavu prema Kamali Harris da čuje što ona misli. Pozicija koja se u političkom slengu naziva “last voice in the room”, posljednja koja će nešto reći. I čije se mišljenje zatim posebno cijeni. Poruka je samorazumljiva: potpredsjednica će biti uključena u sve politike kojima će Biden početi mandat:

• borba protiv pandemije
• oporavak ekonomije
• suočavanje s klimatskim promjenama
• rasna jednakost.

I u svakoj od njih će, navode iz Bidenovog tima, imati izuzetno važnu ulogu. Ne samo kad je riječ o rasnoj jednakosti.

Njezina će uloga biti posebno važna u Senatu gdje su demokrati i republikanci izjednačeni, svaka stranka ima po 50 zastupnika. Pa će odluka ovisiti o glasu predsjednice Senata, Kamale Harris. SAD se tako našao u povijesnoj situaciji da zakonodavno tijelo vode dvije žene. Nancy Pelosi je predsjednica Zastupničkog doma i time Kongresa.

Dvije slabe točke

Senat će biti ključna točka boja za Bidenov politički plan. On se nada da će uspjeti, svojim vezama jer je desetljećima sjedio u tom tijelu, na svoju stranu pridobiti ‘stare’ senatorice i senatore. Potpredsjednica Harris, koja je ondje bila posljednje četiri godine, trebala bi pomoći oko ‘novih’. Kako bi se u što manjem broju slučajeva izbjegavao njezin glas kao prijelomni. Ne smije se zaboraviti da će Kamala Harris imati još jednu izuzetno važnu ulogu, a to je građenje mosta prema demokratskoj mladoj ljevici koja se često personificira u Alexandriji Ocasio-Cortes. Ta će struja, koja je teška srca prihvatila Bidena, u stranci rasti i gospođa Harris ih mora pridobiti na svoju stranu. A da uz to ne izgubi podršku većinskog dijela stranke koji je i dalje u centru. Kako bi politički projekti Bidenove administracije bez problema prolazili kroz Zastupnički dom. Jer, nije rijetka pojava u američkoj politici da zastupnici predsjednikove stranke postavljaju prepreke predsjednikovim zakonskim prijedlozima.

Moja je procjena da je ovaj potpredsjednički mandat realno priprema potpredsjednice za izbornu pobjedu 2024. godine. Sjajno poznaje unutarnju politiku, nije neuka ni u ekonomiji, a imat će uz sebe Janet Yellen, ministricu financija, najbolji mogući izbor. Biden će 2024. godine imati 82 godine i teško je za očekivati da bi se kandidirao za još jedan mandat. I njemu i demokratima je jasno da je izbore dobio na platformi “glasajmo za Bidena da Trump ne dobije izbore”. Zbog toga će Kamala Harris imati širok prostor za djelovanje kako bi stekla potrebno iskustvo. No, zbog očekivanih brojnih obveza vezanih uz Senat postoji opasnost da ne stigne ‘odraditi školu’ na dva područja na kojima je najslabija, vanjska politika i sigurnost. Područja kojima Biden suvereno vlada.

Ali, gospođa Harris brzo uči i ne treba dvojiti da će i te zadaće uspješno svladati. I zbog svega navedenog može se očekivati da će Kamala Harris postati najmoćnijom potpredsjednicom između ostalog i zato što sigurno neće donijeti katastrofalne odluke poput Cheneya. A upravljat će velikim dijelom američke politike. Uz Bidenovu punu podršku.