Nakon turbulentnih šest mjeseci, vjerojatno najtežih otkad postoji Europska unija, Francuska predaje Češkoj štafetu, odnosno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije. Da će za Francusku predsjedanje biti izazovno znalo se unaprijed, pa i zbog nacionalnih izbora koji su održani upravo u vrijeme predsjedanja. Ali ruska agresija na Ukrajinu dramatično je promijenila i prioritete predsjedanja i ukupan razvoj događaja u Europskoj uniji tijekom prve polovice ove godine.
Francusko iskustvo, kao i iskustvo Hrvatske, upozorenje je svakoj državi koja se priprema za šestomjesečno predsjedanje da je nezahvalno unaprijed odrediti prevelik broj prioriteta jer se uvijek može dogoditi nešto što će u potpunosti poremetiti planove. Hrvatska se nenadano morala suočiti s covid-krizom, pa je uspjela prvi put u institucije EU ugraditi način odlučivanja putem videoveze i održavati službene sastanke bez fizičkog sudjelovanja. Svi drugi prioriteti, koliko god bili važni, pali su u drugi plan. Francuska se morala suočiti s ratom u Ukrajini. Bez pretjerivanja, svi diplomati u Bruxellesu govore da su Francuzi to doista sjajno odradili. Ističu da Francuzi "ovoga puta nisu solirali", što velike države vole činiti, već su doista djelovali kao tim s drugim državama.
Češka preuzima vođenje EU u teškim okolnostima. Vlada te države do zadnjeg dana se nadala da će Francuska odraditi što je više moguće posla kako bi njima ostalo manje.
Što se tiče Hrvatske, Češkoj je ostao samo onaj lakši dio posla, odraditi do kraja procedure za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen. Ali to je sada samo formalnost.
Glavni prioriteti češkog predsjedništva nameću se sami. Bit će to upravljanje izbjegličkom krizom i nastavak pomoći Ukrajini. Dosad je EU uspjela zbrinuti velik broj izbjeglica iz Ukrajine, što se broji u milijunima. Ali diplomati se pribojavaju da bi dugo trajanje rata moglo stvoriti i određenu vrstu umora u EU, što bi Rusija mogla iskoristiti i smatrati kao slabost Europske unije. Zato EU planira povećati paket pomoći Ukrajini, a Češka će u tome imati i vodeću ulogu, u suradnji s Europskom komisijom i Europskim parlamentom.
Kao važan prioritet češkog predsjedanja je i energetska sigurnost. To će biti velik izazov jer se svaki čas može dogoditi prekid dostave plina iz Rusije, za što EU, usprkos napretku u smanjenju ovisnosti od Rusije, nije spremna. Tijekom češkog predsjedanja EU će nastaviti ubrzano razvijati alternativne pravce opskrbe plinom i naftom, a u tome će i Hrvatska imati važnu ulogu, pogotovo kao alternativni pravac za zemlje koje nemaju izlazak na more, a Češka je jedna od njih.
Češka je kao prioritet postavila i jačanje obrambenih kapaciteta, a to će uskladiti i s NATO-om. Kao četvrti prioritet je jačanje otpornosti europske ekonomije. Važan, ali ne baš ugodan prioritet za Češku bit će i jačanje demokratskih institucija, a to se odnosi i na države članice.
Zapadni Balkan i proširenje EU je nešto čemu Češka daje velik značaj. Nada se da će se ukloniti prepreke za otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te za liberalizaciju viza za Kosovo. Inače, ako se to ne dogodi, neće biti konkretnih rezultata i umjesto uspjeha u proširenju, dogodit će se razočaranje kakvo je bila na zadnjem sastanku lidera EU i zapadnog Balkana.
Ovo je drugi put da Češka predsjedava Europskom unijom. Prvi put je imala peh da upravo tijekom predsjedanja pada vlada, ali i tada je uspjela pristojno do kraja voditi predsjedanje EU. Ovoga puta se češka vlada čini prilično stabilnom.