Ključni događaji:
- Najmanje jedanaest mrtvih u napadu na Krivji Rih
- Zelenski obećao akciju za skloništa od zračnih napada
- Poljski predsjednik u Parizu pozvao na članstvo Ukrajine u NATO-u
- Zelenski: Ukrajinska ofenziva "teška, ali napreduje"
- Željko Trkanjec u Prvoj liniji: Rusija više nije svjetska velesila
- Strašne posljedice uništenja brane
- Biden daje Kijevu projektile s osiromašenim uranom
- Prigožin prijeti da će Wagner otići iz Ukrajine
Stoltenberg: 'Ukrajinska protuofenziva napreduje'
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da Ukrajina postiže napredak u svojoj protuofenzivi protiv ruskih agresora i predvidio da će čelnici NATO-a povećati vojnu pomoć Kijevu na sastanku sljedeći mjesec.
Stoltenberg je govorio prigodom susreta u Washingtonu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom koji je kazao da je predanost SAD-a NATO-u čvrsta kao kamen.
Stoltenberg je posjetio Bijelu kuću u trenutku kad se mnogi pitaju hoće li mu mandat u Bruxellesu biti produžen.
Prema sadašnjem planu, trebao bi otići s dužnosti krajem rujna nakon devet godina provedenih na čelnom mjestu saveza.
Njegov posjet SAD-u dolazi u trenutku ukrajinskih pokušaja da vrate područja koja su okupirali Rusi u dugoočekivanoj protuofenzivi protiv okupatora.
"Podrška koju zajednički dajemo Ukrajini čini razliku na bojnom polju upravo dok se mi ovdje sastajemo, jer je ofenziva počela i Ukrajinci napreduju", rekao je.
"Još je rano, no ono što znamo je da što Ukrajinci više zemlje uspiju osloboditi, imat će bolju poziciju za pregovaračkim stolom."
Rekao je da će nova pomoć biti obećana na NATO samitu u Vilniusu u Litvi, sredinom srpnja.
"Upravo je to ono što ćemo učiniti kad se susretnemo - svi NATO čelnici - na samitu u Vilniusu sljedeći mjesec, gdje ćemo se dogovoriti da zadržimo i pojačamo svoju podršku Ukrajini", rekao je.
Biden, koji pokušava držati NATO saveznike ujedinjenima protiv Rusije otkad je rat izbio u veljači 2022. godine, rekao je: "S božjom pomoći moći ćemo održati ovo zajedništvo."
Mnoge zemlje članice NATO saveza željele bi saznati tko će nastaviti predvoditi savez kad se čelnici susretnu u Litvi.
To ne ostavlja 31 NATO članici, od SAD-a, pa do Turske i nove članice Finske, previše vremena da postignu konsenzus potreban za izbor novog čelnika.
Stoltenberg nije odgovorio na pitanje hoće li mu se produžiti mandat.
Putin: Gubici Ukrajine tijekom protuofenzive su 10 puta veći od gubitaka Rusije
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se ruskim ratnim dopisnicima i vojnim blogerima te govorio o ukrajinskoj protuofenzivi koja je, kaže, započela 4. lipnja, prenosi Sky News.
On kaže da su gubici Ukrajine 10 puta veći od gubitaka Rusije, tvrdeći da je Ukrajina izgubila više od 160 svojih tenkova, dok je Rusija izgubila 54.
Rekao je da je Ukrajina izgubila 25 do 30 vozila koja su joj isporučena iz drugih zemalja.
Putin je također rekao da je Ukrajina prošlog tjedna namjerno pogodila branu Kahovka raketama HIMARS koje su isporučile SAD, što je potez za koji je rekao da je omeo protuofenzivu.
"Vjerujemo da ćemo riješiti problem nakon rušenja brane", uključujući zalihe vode, rekao je Putin.
EiB daje 100 milijuna eura Kijevu
Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) osigurat će Ukrajini 100 milijuna eura zajmova za brzi oporavak. Financijska injekcija usredotočit će se na popravke komunalne i energetske infrastrukture, što je posebno važno za Ukrajinu nakon uništenja brane hidroelektrane Nova Kahovka koja opskrbljuje Krim i južnu Ukrajinu pitkom vodom. Više pročitajte OVDJE.
Lukašenko: Upotrijebio bih nuklearno oružje bez Putinova dopuštenja
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je kako ne bi oklijevao upotrijebiti rusko nuklearno oružje ako se njegova zemlja suoči s agresijom.
Do ove je izjave došlo u trenutku kada Vladimir Putin planira premjestiti taktičko nuklearno oružje u skladišta u Bjelorusiji koja su dovršena prošlog četvrtka.
Ruski predsjednik je najavio da će Rusija zadržati kontrolu nad njegovom upotrebom, no Lukašenkove riječi su u suprotnosti s tom tvrdnjom.
"Ne daj Bože da danas moram donijeti odluku o upotrebi tog oružja, ali ne bi bilo oklijevanja ako se suočimo s agresijom", rekao je Lukašenko, kako prenosi Sky News.
On je naglasio da je upravo on tražio od Putina da rasporedi nuklearno oružje, kako bi odvratio potencijalnu agresiju.
"Vjerujem da se nitko ne bi želio boriti protiv zemlje koja ima takvo oružje", rekao je Lukašenko.
Ruski dužnosnici nisu još komentirali njegove izjave.
Taktičko nuklearno oružje razlikuje se od nuklearnih bojevih glava ugrađenih u interkontinentalne balističke projektile. Taktičko nuklearno oružje je namijenjeno uništavanju neprijateljskih snaga i naoružanja na bojnom polju, a ne uništavanju cijelih gradova.
Raste crna brojka: Najmanje 11 mrtvih u ruskom raketnom napadu na Krivji Rih
Ubrzo nakon što je objavljeno da je umrla deseta žrtva ruskog raketnog napada na stambenu zgradu u Krivjem Rihu, objavljeno je da je preminula i jedanaesta osoba.
Dužnosnici su rekli da su ekipe hitne pomoći izvukle tijelo iz ruševina. "Akcija potrage i spašavanja je završena. Demontaža konstrukcije je u tijeku", rekao je Serhij Lisak, šef vojne uprave Dnjipropetrovske regije.
Gradonačelnik grada, Oleksandar Vilkul, ranije je u objavi na Telegramu naveo da je još jedna osoba zatočena ispod ruševina, a 28 je ozlijeđeno.
Rusija objavila snimku zarobljenih njemačkih tenkova u Ukrajini
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u utorak video snimku za koju tvrdi da prikazuje njemačke tenkove Leopard i američka borbena vozila Bradley koje su zarobile ruske snage u borbi s ukrajinskim postrojbama.
Reuters nije mogao potvrditi lokaciju ni vrijeme snimanja snimke.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je snimka snimljena na bojišnici u Zaporižju na jugu Ukrajine, jednom od područja na kojem ukrajinske snage provode protuofenzivu.
Na snimci se vide dva njemačka tenka Leopard i dva oštećena američka vozila Bradley, po snimci objavljenoj na profilu ministarstva na Telegramu.
U kratkom objašnjenju uz snimku, ministarstvo navodi da su zarobljena vozila "naši trofeji" i da se na snimci vide vojnici iz vojne skupine Vostok (Istok) kako provjeravaju opremu.
Navodi se da motori nekih vozila i dalje rade jer su ih ukrajinske posade brzo napustile. Reuters to nije mogao potvrditi.
Ukrajina je u ponedjeljak objavila da su njezine snage osvojile niz sela duž stotinjak kilometara duge bojišnice na jugoistoku zemlje od početka dugo očekivane protuofenzive prošli tjedan.
Po nepotvrđenim izvješćima ruskih vojnih blogera, ruske snage možda su ponovno zauzele dio teritorija koji su zadnjih dana izgubile.
Prigožin prijeti: Wagner će otići iz Ukrajine
Čelnik plaćeničke vojske Wagner Jevgenij Prigožin rekao je da se njegovi borci možda neće zadržati u Ukrajini.
Prigožin, koji je već neko vrijeme u sukobu s ruskim vojnim establišmentom, pogotovo ministrom obrane Rusije Sergejem Šojguom, spomenuto je rekao nakon što je upitan o područjima na kojima bi se Wagner mogao angažirati.
"Nisam siguran da ćemo raditi u Ukrajini", rekao je Prigožin. Mediji, međutim, ističu da on često zna biti sarkastičan te da voli provocirati.
Čelnik Wagnera dao je procjenu snage ukrajinske vojske koja je bliža onoj koja stiže sa Zapada, a dalje od ruske.
"Uspješnost bilo kakve ofenzive može se utvrditi tek nakon što je vojska iskoristila sav svoj napadački potencijal. Koliko vidim, Ukrajina svoj još skoro neće iskoristiti. Vidjet ćemo ga za mjesec i pol dana ili možda čak i dva mjeseca. Tada ćemo moći reći jesu li Ukrajinci postigli ono što su htjeli", dodao je Prigožin.
SAD će Ukrajinu naoružati projektilima s osiromašenim uranom!
Ugledni Wall Street Journal javlja da će Bidenova administracija Ukrajinu opskrbiti tenkoviskim projektilima s osiromašenim uranom, koje redovito koristi američka vojska. Ispaljuju se velikom brzinom i sposobni su potpuno uništiti bilo koji tenk s velike udaljenosti. "Projektil pogađa poput teretnog vlaka", rekao je Scott Boston, vojni analitičar u Rand Corporationu i bivši vojni časnik topništva. "Pozicionira strahovitu količinu kinetičke energije na točno određenu točku na neprijateljskom oklopnom vozilu."
O dopremanju ove vrste projektila Ukrajini već se raspravljalo u Bijeloj kući. Tada su neki dužnosnici izrazili zabrinutost da bi slanje ovih projektila moglo izložiti Washington kritici da Kijev naoružava oružjem koje ima ozbiljne posljedice i po prirodu, okoliš ali i koje bi Kremlj moglo dovesti do reakcije koja se ne da predvidjeti.
Rasprave o tenkovskim projektilima, o kojima dosad nije bilo izvještaja, dolaze u trenutku kada Ukrajina provodi veliku protuofenzivu s ciljem povratka teritorija od ruskih snaga.
Najviši dužnosnici Bidenove administracije kažu da je cilj SAD-a omogućiti Ukrajini da što više napreduje na bojnom polju, kako bi Kijev bio u snažnoj pregovaračkoj poziciji ako se mirovni pregovori eventualno održe.
Dok su SAD razmatrale svoje mogućnosti, Britanija je Ukrajini isporučila tenkove Challenger, zajedno s granatama za probijanje oklopa s osiromašenim uranom na koje su ih mogli ispaliti.
Iako je osiromašeni uran nusprodukt procesa obogaćivanja urana, on ne izaziva nuklearnu reakciju. Program Ujedinjenih naroda za okoliš rekao je u prošlogodišnjem izvješću da "kemijska toksičnost" metala predstavlja najveću potencijalnu opasnost i "može izazvati iritaciju kože, zatajenje bubrega i povećati rizik od raka".
Rusija nije više velika sila
Od početka Putinove invazije na Ukrajinu prošlo je više od 15 mjeseci. Moskva pritom nije ostvarila svoje ciljeve, a "specijalna vojna operacija" pretvorila se u iscrpljujući rat kakav Europa nije vidjela desetljećima.
Kako se u tom razdoblju promijenio međunarodni položaj Rusije, kakav je stav zemalja globalnog juga prema Moskvi i kako na rat u Ukrajini gledaju Indija i Kina, u najnovijoj epizodi podcasta Prva linija objašnjava vanjskopolitički kolumnist Jutarnjeg lista, Željko Trkanjec.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Rusko ministarstvo obrane 'traži kontrolu' nad zloglasnim plaćenicima grupe Wagner
Rusko ministarstvo obrane pokušava ograničiti neovisnost Wagner grupe, rekli su vojni analitičari. Vođa skupine plaćenika, Jevgenij Prigožin, rekao je da je primio pismo u kojem se skupini nalaže da se prijavi zapovjedništvu Ministarstva obrane i obavijesti ih o sastavu svojih snaga.
Član odbora za obranu Ruske državne dume, Viktor Sobolev, rekao je da Ministarstvo obrane neće dopustiti dragovoljcima da se bore bez potpisivanja ugovora s ministarstvom, što bi zapravo moglo učiniti nezakonitim djelovanje Wagnerovih snaga u Ukrajini.
Ovaj potez sugerira da je ministar obrane Sergej Šojgu ohrabren naklonošću Vladimira Putina nakon nekoliko uspješnih obrambenih operacija u južnoj Ukrajini tvrdi Institut za proučavanje rata.
Prigožin je optužio Ministarstvo obrane da pokušava naštetiti Wagneru, ali američki thinktank ističe da je "vojno razumno" da formalna vojna struktura preuzme kontrolu nad neregularnim skupinama kako bi ih rasporedila kada je to potrebno.
Čelnik Čečenske Republike Ramzan Kadirov dopustio je da se to dogodi njegovim specijalnim postrojbama Ahmat kao javni iskaz odanosti, napominje ISW.
Uništenje brane imat će ogroman utjecaj na svjetsku sigurnost hrane
Ujedinjeni narodi u utorak su upozorili da će uništenje brane na Dnjepru imati ogroman utjecaj na svjetsku sigurnost hrane, da će povisiti njezinu cijenu te da bi moglo ugroziti pristup pitkoj vodi stotinama tisuća stanovnika.
Brana Nova Kahovka probijena je u ranim satima 6. lipnja, oslobodivši ogromnu količinu vode koja je preplavila jug Ukrajine.
Zasad se ne zna što je uzrokovalo proboj, iako norveški seizmolozi i američki sateliti tvrde da su registrirali eksploziju. Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju za uništenje.
Šef UN-a za humanitarna pitanja Martin Griffiths za BBC je rekao da bi utjecaj tog događaja na svjetsku sigurnost hrane mogao biti značajan.
„To je žitnica – cijelo područje nizvodno, prema Crnom moru i Krimu – žitnica je ne samo za Ukrajinu nego i za svijet”, rekao je.
„Već smo suočeni s poteškoćama po pitanju sigurnosti hrane, no njene cijene će sad, siguran sam, narasti”, upozorio je.
„Gotovo je neizbježno da vidimo ogromne, ogromne probleme u žetvi i sjetvi iduće godine. I stoga ćemo imati ogroman utjecaj na sigurnost hrane – to će se dogoditi”.
Ukrajina i Rusija dva su ključna svjetska proizvođača hrane i veliki igrači na tržištu pšenice, ječma, kukuruza, uljane repice, sjemenki suncokreta i suncokretovog ulja.
Griffiths je rekao da je o rezervoaru vode kojeg je brana držala za pitku vodu ovisilo 700 tisuća ljudi. Bez čiste vode prijete im bolesti, a najranjivija su djeca.
Britanac je rekao i da je šteta ovog razmjera nanesena civilnoj infrastrukturi u potpunoj suprotnosti međunarodnom humanitarnom pravu, uključujući Ženevsku konvenciju.
"To je očito. Tko god je to učinio, prekršio je Ženevsku konvenciju", zaključio je.
Snimka ukrajinskih snaga u oslobođenoj Makarivki: ‘Vizualna potvrda oslobađanja‘
Nakon što je bilo nekih tvrdnji da su ruske snage ponovno zauzele prije dva dana oslobođeno selo Makarivka, na Twitteru se pojavila snimka ukrajinskih snaga, za koju se navodi kako je vizualna potvrda da je Makarivka oslobođena.
Makarivka se nalazi oko 90 kilometara sjeverozapadno od grada Mariupolja na Azovskom moru, koji je Rusija zauzela prošle godine nakon višetjedne opsade i granatiranja.
Ukrajina je jš u nedjelju objavila da su njezini vojnici pod svoju kontrolu vratili tri sela koja su na jugoistoku zemlje okupirale ruske snage, među njima i Makarivku, kao prvi uspjeh protuofenzive.
Broj mrtvih u Krivjom Rihu popeo se na šest
Broj poginulih u udaru na Krivji Rih popeo se na šest, javlja Reuters pozivajući se na lokalnog gradonačelnika.
Ubijen ruski general?
Ruski general-bojnik i načelnik stožera 35. armije kombiniranog naoružanja Sergej Gorjačev navodno je jučer ubijen u ukrajinskom raketnom napadu blizu fronta Velika Novosilka na jugozapadu Donjecka.
Gorjačev je invaziju na Ukrajinu započeo kao zapovjednik 5. zasebne tenkovske brigade i tek je nedavno promaknut u načelnika stožera 35. brigade.
Ruski masivni napad na rodni grad Zelenskog
Rusija je tijekom noći pokrenula "masivni raketni" napad na središnji ukrajinski grad Krivii Rih, ubivši i ranivši ljude i oštetivši civilnu infrastrukturu, rekli su ukrajinski dužnosnici rano u utorak.
"Ima mrtvih i ranjenih", rekao je Serhij Lisak, guverner regije Dnjepropetrovsk u kojoj se nalazi Krivi Rih, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Masovni raketni napad na Krivi Rih."
U ranim jutarnjim satima utorka, sirene za zračnu uzbunu su se oglasile diljem Ukrajine, a kijevski vojni dužnosnici rekli su da su snage protuzračne obrane uništile sve ruske projektile koji su ciljali glavni grad Ukrajine.
Vrhovno ukrajinsko vojno zapovjedništvo priopćilo je da su zračne snage uništile 10 od 14 krstarećih projektila koje je Rusija lansirala na Ukrajinu i jednu od četiri bespilotne letjelice iranske proizvodnje.
Nije za sada jasno koliko je projektila pogodilo Krivi Rih i gdje su dronovi koje je lansirala Rusija pogodili svoje mete.
U Krivi Rihu je pogođeno nekoliko civilnih zgrada, uključujući peterokatnicu, rekao je ranije gradonačelnik grada Oleksandr Vilkul.
"Vjerojatno ima ljudi ispod ruševina", rekao je Vilkul na Telegramu.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće. Vilkul nije naveo više detalja.
Lisak je objavio fotografiju peterokatnice na kojoj su svi prozori razbijeni, a iz nekih se dimi.
Nije bilo neposrednih komentara iz Rusije o prijavljenim udarima. I Rusija i Ukrajina poriču da su ciljale civile u ratu koji je Rusija pokrenula protiv svog susjeda prije gotovo 16 mjeseci.
Gradonačelnik grada Harkiva na istoku Ukrajine rekao je na svom Telegram kanalu da su ruski dronovi pogodili tamošnju civilnu infrastrukturu, pogodivši skladište i zgradu komunalne tvrtke. Za sada nije bilo informacija o žrtvama.
Zelenski: Ukrajinska ofenziva "teška, ali napreduje"
Dugo očekivana ofenziva ukrajinske vojske je "teška", ali "napreduje", rekao je u ponedjeljak predsjednik Volodimir Zelenski, nakon što je njegova administracija tijekom dana objavila da je preuzela najmanje sedam sela od ruskih snaga.
Borbe su teške, ali napredujemo i to je jako važno, rekao je u svom svakodnevnom obraćanju ukrajinski predsjednik. "Neprijateljski gubici su točno na razini koja nam je potrebna", dodao je.
"Vrijeme nam nije naklonjeno, kiša nam otežava zadatak, ali snaga naših vojnika daje dobre rezultate", rekao je Zelenski pozdravljajući povratak ukrajinske zastave na "novooslobođena područja".
Ranije tijekom dana ukrajinska vlada je ustvrdila da je preuzela sedam sela na jugu i istoku zemlje od ovog vikenda.
"Oslobođeno je sedam sela", rekla je zamjenica ministra obrane Ganna Maliar na Telegramu, misleći posebno na nekoliko lokacija zauzetih u regiji Zaporižja.
Maliar je rekla da su zauzeta sela Lobkovo, Levadne i Novodarivka, u blizini Zaporožja, kao i selo Storoževe, na jugu Donjecke oblasti.
"Područje teritorija koji je došao pod našu kontrolu iznosi 90 četvornih kilometara", rekla je.
U ponedjeljak poslijepodne, ukrajinska vojska također je tvrdila da je napredovala u regiji Bahmut.
"Ukrajinske trupe napredovale su 250 do 700 metara u smjeru Bahmuta", priopćilo je ministarstvo obrane.
Moskva je sa svoje strane ustvrdila da je odbila ukrajinske napade u regiji Donjecka, u blizini Velike Novosilke, kao i u blizini sela Levadne, u blizini Zaporožja.
Ove tvrdnje iz Moskve i Kijeva nisu se mogle neovisno provjeriti.
Prema vojnim analitičarima, Ukrajina još nije pokrenula glavninu svojih snaga u svojoj velikoj protuofenzivi. Trenutno još testira prednju stranu ciljanim napadima kako bi utvrdila slabe točke.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je u Parizu da je počela ukrajinska protuofenziva, procijenivši da će trajati "nekoliko tjedana, čak i mjeseci".
"Ukrajinska protuofenziva započela je prije nekoliko dana", rekao je Macron. "Namjerava se razmjestiti tijekom nekoliko tjedana, čak i nekoliko mjeseci", dodao je francuski predsjednik, izrazivši "želju" da ova protuofenziva bude "najpobjedonosnija moguća kako bi se tada mogla pokrenuti faza pregovora u dobrom uvjetima".
U Washingtonu je šef američke diplomacije Antony Blinken rekao kako se nada da bi uspjeh ofenzive mogao natjerati predsjednika Vladimira Putina na pregovore.
"Uspjeh ove protuofenzive mogao bi učiniti dvije stvari: ojačao bi položaj (Ukrajine) za pregovaračkim stolom i mogao bi imati učinak da Putin konačno pregovara o okončanju ovog rata koji je započeo", rekao je Blinken novinarima.
“U tom smislu, to bi moglo približiti mir, a ne udaljiti”, dodao je.
Poljski predsjednik u Parizu pozvao na članstvo Ukrajine u NATO-u
Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je države članice NATO-a da Kijevu dadu jasan plan vezan uz pridruživanje tom obrambenom savezu i ukrajinski ulazak u članstvo NATO-a.
"Ukrajina čeka nedvosmislen signal u vezi s jasnom perspektivom članstva u NATO-u", rekao je Duda u ponedjeljak nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Parizu.
Rekao je da su to očekivanja ukrajinskog vodstva i vojnika koji brane Ukrajinu od sveobuhvatne ruske invazije. Duda je dodao kako se nada da će predstojeći summit NATO-a u Vilniusu u Litvi u srpnju donijeti Ukrajini "svjetlo na kraju tunela" za kojim je čeznula.
Tripartitni sastanci Njemačke, Francuske i Poljske, poznati kao Weimarski trokut, započeli su 1991. u Weimaru u Njemačkoj. Razgovori su u početku imali za cilj približiti Poljsku i druge istočnoeuropske države Europskoj uniji i NATO-u.
Zelenski obećao akciju za skloništa od zračnih napada
Predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je u ponedjeljak nezadovoljstvo rezultatima inspekcije koju je naredio u svim ukrajinskim skloništima nakon što su tri osobe smrtno stradale jer nisu mogle pristupiti jednom od njih tijekom ruskog zračnog napada u Kijevu.
U svom noćnom video obraćanju, Zelenski je rekao da je primio sažeta izvješća o "pripravnosti i nespremnosti" skloništa od ministra unutarnjih poslova Ihora Klimenka, Oleksandra Kamišina, ministra za stratešku industriju, i zamjenika premijera Oleksandra Kubrakova.
Rezultati su, najblaže rečeno, nezadovoljavajući, rekao je. "Odgovarajući nacrti odluka bit će pripremljeni do petka u vezi s odgovornima i osiguranjem odgovarajuće razine zaštite za naše ljude u svim ukrajinskim gradovima", kazao je Zelenskij.
Pogibija do koje je došlo 1. lipnja izazvala je negodovanje javnosti i obećanje Zelenskog o oštrom odgovoru, što je čini se bilo usmjereno na gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, koji se s njim ranije sukobljavao.
Kličko je priznao da snosi dio odgovornosti, ali je rekao da su i drugi krivi, posebno saveznici predsjednika koji su imenovani da vode gradske četvrti.
Kamišin je 4. lipnja rekao da je gotovo polovica kijevskih skloništa od bombi pregledanih tijekom inicijalnog pregleda bila zatvorena ili neprikladna za korištenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....