Napad na Leonida Volkova, pomoćnika preminulog ruskog disidenta Alekseja Navaljnog, podsjetnik je na drugi rat koji Rusija vodi uz onaj u Ukrajini. Riječ je o obavještajnom ratu u kojem, prema mišljenju nekih analitičara, postaje sve vještija. Glavno bojno polje je Europa.
Guardianov stručnjak za teme sigurnosti i obrane Dan Sabbagh piše kako je prošlotjedni napad na Volkova u Vilniusu, glavnom gradu Litve, u prvi plan stavio činjenicu da Moskva pojačava obavještajne operacije u Europi. "Bio je to evidentan, tipičan pozdrav od Putina u gangsterskom stilu", rekao je poslije Volkov koji je teško ozlijeđen u napadu čekićem izvedenim oko 22 sata ispred njegova stana u Litvi.
Ključna obuka agenata
Litavske službe sigurnosti priopćile su da je napad najvjerojatnije djelo ruskih specijalnih službi. Dogodio se nakon što je između 400 i 600 ruskih državljana izbačeno iz Europske unije zbog optužbi da su špijuni, piše Sabbagh u Guardianu. Smatra se da je za obnovu te obavještajne mreže Moskvi trebalo neko vrijeme te da se morala okrenuti kriminalnim organizacijama.
Operacije se u posljednje vrijeme gomilaju, podsjeća britanski dnevnik. Mjesec dana prije Volkova ubijen je Maksim Kuzminov, mladi Rus koji je prebjegao tijekom rata u Ukrajini. Pronađen je izrešetan u španjolskoj Costa Blanci. Vjeruje se da su ga sustigli plaćeni ubojice.
Prošli je mjesec uhićen i šesti član bugarske skupine, umjetnik Tihomir Ivančev. Na sudu će sa sugrađanima odgovarati za špijunažu za Moskvu u Britaniji. Smatra se da su surađivali s Nijemcem Janom Marsalekom, poduzetnikom i osnivačem kompanije Wirecard, za kojim od 2020. traga Interpol.
Analitičari govore o profesionalnijem radu ruskih operativaca. Jack Watling, istraživač iz think tanka RUSI, s dvojicom kolega prošli je mjesec objavio analizu o tome kako ruski GRU restrukturira svoje operacije.
Centar 161
Rusko raspoloženje poraslo je nakon neuspjeha posljednje ukrajinske protuofenzive i ruskih uspjeha na terenu. Ključ njihova plana, piše Guardian, leži u reformiranju Centra 161 čija je misija destabilizacija stranih zemalja. Tu je ključna obuka agenata, kao u doba Hladnog rata, koji će se, poznati kao "ilegalci", ubaciti u Europu.
"Vraćaju se nekima od metoda iz 70-ih i 80-ih", rekao je Watling. Jedan od odjela tog centra ima zadatak regrutirati "čiste" pojedince koji nisu ni na koji način bili povezani s kriminalom ili državnom službom. Oni bi se bavili dugoročnom špijunažom. Kao primjer Guardian navodi Klausa Fuchsa koji je ukrao tajne iz Projekta Manhattan.
"Te su promjene tipične za ruski pristup u ratovima", objašnjava Watling za Guardian. "Sjetite se da su ruske službe svaki rat započinjale u lošoj formi. Ne samo 1914. i 1941., nego i afganistanski rat. A onda postupno, koristeći zakon velikih brojki i nebrigu za sigurnost svojih ljudi, postaju sve bolji. Mislim da se to upravo događa", zaključio je analitičar.