Borić je htio ‘balkanizirati Čile‘, a ustav svesti na kulinarski recept. Što će ako mu narod izađe na ulicu?

Čileanski predsjednik hrvatskih korijena Gabriel Borić u nedjelju navečer je izjavio kako je neophodno da čelnici "rade s više odlučnosti, više dijaloga, više poštovanja" u smjeru ostvarenja novog nacrta ustava koji bi ujedinio zemlju.

Izjava je potaknuta rezultatima referenduma o prihvaćanju novog Ustava koji je stanovništvo Čilea premoćno odbacilo: 38,1% biračkog tijela bilo je za Ustav dok je protiv glasao 61,9%. Važan je podatak da je na referendum izašlo više od 12 milijuna ljudi, čileanski dnevni list Diario Financiero na mrežnim stranicama navodi da je bilo 12.733.491 ispravnih glasačkih listića u zemlji koja ima nešto više od 19 milijuna stanovnica i stanovnika od čega oko 15 milijuna s pravom glasa.

Po objavljivanju rezultata krenula su tumačenja koja su, kako se čini, u mnogim aspektima otišla predaleko. Svi podatci potvrđuju da je Čile i dalje premoćno sklon promjeni Ustava koji je donesen u doba diktatorske vlasti Augusta Pinocheta - na vlast dolazi državnim udarom 1973. godine; jedan od kreatora udara bio je tadašnji američki državni tajnik Henry Kissinger koji je, nakon što je na vlast došao Salvador Allende s lijevom vladom, izjavio da neće dopustiti da Čile propadne i da ne mogu Čileanci donositi takve odluke.

U zemlji koja je vrijedila za stabilnu i ekonomski prosperitetnu 2019. godine su izbili nemiri formalno zbog porasta cijene javnog prijevoza za protuvrijednost nekoliko eurocenti, stvarno zbog rastuće nejednakosti. Globalna javnozdravstvena kriza i odluka o izradi novog Ustava smirili su prosvjede. Formirano je tijelo za izradu Ustava u kojem je bio jednak broj žena i muškaraca uz predstavnike autohtonih naroda. Radili su marljivo, ali čini se da su bili pod prejakim utjecajem progresivnih snaga. The Financial Times je 30. kolovoza objavio urednički komentar naslova “Čileanski nacrt ustava je ozbiljno manjkav”. Konzervativno glasilo blisko financijskim krugovima zaključilo je: “Većina građana se nadala se da će dokument očuvati prosperitet te se okrenuti jačoj državi kako bi se poboljšale javne usluge i pravednije raspodijelilo bogatstvo. To se nije dogodilo.” AP citira jednog birača: "Ustav koji je sada napisan naginje previše na jednu stranu i ne dijeli viziju svih Čileanaca. Svi želimo novi ustav, ali mora imati bolju strukturu."

Težak udarac za Borića

Zaključak većine stanovništva bio je da je radikalna ljevica dominirala ustavotvornim tijelom. Što je rezultiralo dokumentom koji ima 388 članaka i 57 prijelaznih odredaba. Nisam pročitao nacrt Ustava pa se uzdam u preciznost FT-a koji je naveo dijelove temeljnog dokumenta koji, realno procijenjeno, nisu dovoljno kvalitetni ni jezgroviti. “Država bi priznavala i promicala interkulturalni, horizontalni i transverzalni dijalog različitih pogleda na svijet naroda i nacija”. Dugačak popis vladinih odgovornosti proteže se na razvoj čileanske kulinarske baštine i uspostavljanje regionalnih medija.” Prvo je preapstraktno i nije mu mjesto u Ustavu, drugo je previše detaljizirano i zato mu nije mjesto u Ustavu. FT će zaključiti da bi predloženi dokument “balkanizirao Čile”.

Predsjednik Borić je u ponedjeljak pozvao sve političke stranke na sastanak kako bi vidjeli što im je činiti i kako nastaviti s ustavnim procesom, izvijestile su novine La Tercera. Odbacivanje Ustava politički je udarac predsjedniku jer je vodio kampanju za njegovo prihvaćanje. Boric je 26. kolovoza, u jeku kampanje, prihvatio ostavku ministrice socijalnog razvoja iako je ranije rekao da će se suzdržati od promjena u Vladi prije izglasavanja ustava. Ministrica socijalnog razvoja Jeanette Vega podnijela je ostavku nakon vijesti da je jedan od njezinih savjetnika kontaktirao radikalnog vođu autohtone skupine Mapuche, koji je pozvao na oružanu borbu protiv države i zbog toga uhićen.

Podrška Boriću je trenutno na 39% i poklapa se s postotkom glasova za Ustav - na izborima je pobijedio s 55,87%.

Zemlja sada ulazi u osjetljivo razdoblje traženja rješenja za pripremu novog prijedloga Ustava što će izazvati oštre političke borbe koje bi, ako eskaliraju, opet mogle zaprijetiti prelijevanjem sporova na ulice jer će javnost će tražiti da se što prije ponudi novi, prihvatljiv dokument.