Terry Gou, osnivač glavnog Appleova dobavljača Foxconna, drugi put pokušava postati predsjednički kandidat glavne tajvanske oporbene stranke.
Gou, koji se neuspješno natjecao za čelno mjesto Tajvana 2019., nada se kako će sad dobiti potporu glavne oporbene stranke u zemlji Kuomintang (KMT), koja se zalaže za održavanje bliskih veza s Kinom.
Milijarder Gou vratio se u srijedu u Tajvan nakon osmodnevnog putovanja diljem SAD-a, kojem je bio cilj uvjeriti glasače u njegovu sposobnost da vodi Tajvan i uravnoteži poslovne i sigurnosne prioritete zemlje.
"Moramo iskreno reći mladim ljudima da je opasno glasati za Demokratsku progresivnu stranku, koja veliča neovisnost Tajvana, mrzi Kinu i protivi joj se", rekao je Gou novinarima u međunarodnoj zračnoj luci Taoyuan, dodavši kako je jedini način da se izbjegne rat s Kinom i smanje napetosti između Washingtona i Pekinga taj da se tajvanska vladajuća Demokratska progresivna stranka (DPP) izbaci s vlasti.
Tijekom svog osmodnevnog putovanja Gou je posjetio Washington D.C., Boston, San Francisco i Los Angeles kako bi predstavio svoje ideje za budućnost Tajvana pod krilaticom "Tajvanu treba fantastičan CEO (glavni izvršni direktor)".
KMT je prošloga mjeseca najavio da neće održati predizbore za svog kandidata i da će umjesto toga postići konsenzus unutar stranke. Vjeruje se da će ova odluka koristiti novom gradonačelniku Taipeija, Hou Yu-ihu.
Očekuje se da će vladajuća Demokratska progresivna stranka (DPP) 12. travnja službeno proglasiti tajvanskog potpredsjednika Lai Ching-tea za svog predsjedničkog kandidata jer je on bio jedini koji se kandidirao.
Gouova turneja Sjedinjenim Američkim Državama poklopila se s posjetom trenutačne tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen Srednjoj Americi, koja se u Kaliforniji trebala sastati s predsjednikom Zastupničkog doma SAD-a Kevinom McCarthyjem.
Guo je rođen 1950. kao najstariji od troje djece. Gouov otac borio se s vojskom Kuomintanga u građanskom ratu u Kini i pobjegao u Tajvan 1949. godine. U dobi od 23 godine Gou je odlučio iskoristiti rastuću izvoznu ekonomiju Tajvana i pokrenuti vlastiti posao. Kompaniju Hon Hai Precision otvorio je 1974., kad je uz zajam od 7500 dolara od svoje majke kupio nekoliko strojeva za oblikovanje plastike i počeo proizvoditi gumbe za promjenu kanala za crno-bijele televizore.
Njegov prvi veliki kupac bio je Admiral TV iz Chicaga, a ubrzo je sklopio ugovore s RCA-om, Zenithom i Philipsom. Svoj prvi veliki prodor u SAD Gou je postigao početkom 1980-ih, posjetivši 32 države u 11 mjeseci. Odlazio je u tvrtke nenajavljeno, poput prodavača od vrata do vrata, stižući u velikom automobilu Lincoln Town Car koji je unajmio u svakom gradu.
U Sjevernoj Karolini smjestio se u motel u blizini IBM-ova sjedišta te je nakon tri dana "kucanja na vrata" dobio termin za sastanak i uspio sklopiti ugovor. Nakon što je osnovao podružnicu u SAD-u i stvorio brend Foxconn, Gou je otvorio tvornicu u Shenzhenu u Kini. Radnicima je plaćao 30 dolara mjesečno, nudio im stan i davao besplatan doručak svaki dan, uključujući jedno jaje po osobi, što si je tad malo ljudi u Kini moglo priuštiti.
Gou je 1991. prodao dionice kompanije Hon Hai Precision na tajvanskoj burzi kako bi financirao svoje širenje uglavnom u Kinu. Foxconn trenutačno ima više od stotinu tvornica i podružnica smještenih u Kini, Tajvanu, Japanu, jugoistočnoj Aziji, SAD-u i Europi. Foxconn čipovima opskrbljuje Apple te proizvodi elektroniku za IBM, Cisco Systems, Microsoft, Nokiju, Sony i Hewlett-Packard.
Gou je među pet najbogatijih ljudi na Tajvanu i njegovo bogatstvo procjenjuje se na oko 6,9 milijardi dolara, pokazuje Bloombergov indeks milijardera. Nakon što je prije nekoliko godina 11 radnika Foxconna počinilo samoubojstvo zbog loših uvjeta rada, većinom skočivši s visokih spavaonica u vlasništvu tvrtke, kompanija je povisila plaće, osnovala savjetovališta i postavila mreže oko svojih zgrada za hvatanje skakača.
Ako uspije u svojoj predsjedničkoj kandidaturi, očekuje se da će Gou zauzeti prijateljskiji pristup Kini od sadašnje administracije. Tsai je 2016. postala prva predsjednica Tajvana i čelnica DPP-a, stranke koja se tradicionalno zalaže za neovisnost zemlje od Kine. KMT je gotovo neprestano vladala Tajvanom od 1949., kad je stranka pobjegla iz Kine nakon poraza u građanskom ratu.
Peking vidi Tajvan kao samoupravnu odcijepljenu pokrajinu koja će se na kraju pripojiti pod kontrolom Kine. Međutim, Tajvan sebe vidi kao neovisnu od kineskog kopna, s vlastitim demokratski izabranim čelnicima.