Američki državni tajnik Antony Blinken jedan je od najbližih i najdugovječnijih suradnika predsjednika Joea Bidena, koji je postao ključna osoba u stvaranju i provođenju vanjske politike novoga predsjednika. Prije nego što se zaputio na svoj najnoviji zadatak - ovotjedni posjet Europi, gdje će sudjelovati na sastanku G7 ministara u Londonu, te posjet Kijevu gdje će izraziti podršku Ukrajini - Blinken je dao poduži intervju za CBS-ovu popularnu emisiju “60 minutes”.
Blinken je za Bidena počeo raditi prije 20 godina, dok je današnji predsjednik bio član Odbora za vanjske poslove Senata, i do danas je nastavio raditi za Bidena ili blizu njega. Dok je Biden služio kao potpredsjednik, za vrijeme administracije Baracka Obame, Blinken je obnašao dužnosti pomoćnika predsjednika te savjetnika potpredsjednika za nacionalnu sigurnost.
Njegovo imenovanje na mjesto državnog tajnika znak je izuzetnog povjerenja koje Biden ima u Blinkena, ne samo s obzirom na to koliko je taj posao inače zahtjevan, već i koliko je američka diplomacija devastirana i zapostavljena za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa. Blinkena čeka težak posao ponovne izgradnje savezništava s Europom i prijateljski nastrojenim pacifičkim državama, kao i uvjeravanje svih saveznika da je Amerika pouzdan partner na kojega se može osloniti.
No, njegov najveći izazov ostaje odnos s Kinom, koji predstavlja jedini kontinuitet vanjske politike SAD-a u odnosu na prethodnog predsjednika. Za razliku od brojnih drugih Trumpovih poteza koje je Biden već poništio, nije učinio ništa kako bi ukinuo carine koje je Trump nametnuo Kini, a napeti odnosi dviju država dodatno su se zaoštrili nakon što su se Blinken i njegov kineski kolega Yang Jiechi sastali na Aljasci, u vatrenoj raspravi koja je graničila s međunarodnim incidentom.
U razgovoru za 60 minuta, Blinken je objasnio kako Kina otvoreno prijeti međunarodnom poretku temeljenom na pisanim i nepisanim pravilima - međunarodnim zakonima i diplomatskim konvencijama.
“To je jedina država na svijetu koja ima vojnu, ekonomsku i diplomatsku sposobnost potkopati ili dovesti u pitanje poredak utemeljen na pravilima do kojeg je nama toliko stalo i odlučni smo ga braniti”, kazao je Blinken i dodao kako mu nije cilj izolirati Kinu, zauzdati ju ili suzbiti, već samo održati poredak temeljen na međunarodnim pravilima. Novinarki Norah O’Donnell kazao je da Kina dosad nikada nije bila ovoliko nasrtljiva niti vojno agresivna.
“Ono što smo vidjeli zadnjih nekoliko godina je Kina koja se ponaša sve više represivno kod kuće i sve više agresivno u inozemstvu, i to je činjenica”, rekao je Blinken i kazao što smatra da je konačni cilj Kine. “Mislim da Kina vjeruje da, s vremenom, može postati i treba postati i postat će dominantna država na svijetu.”
Uz rastuće napetosti u Južnom kineskom moru - gdje Kina ignorira presude Stalnog arbitražnog suda u Haagu i pokušava preuzeti dijelove teritorija Filipina, Vijetnama, Bruneja i Malezije, a neprekidno pogledava i prema Tajvanu te japanskom otočju Senkoku - postavlja se pitanje jesu li Sjedinjene Države na putu prema vojnom sukobu s Pekingom.
“Mislim da je izrazito protivno interesima i Kine i Sjedinjenih Država doći do te točke, pa čak i krenuti u tom smjeru”, naglasio je Blinken.
Američki državni tajnik osvrnuo se i na pitanje ljudskih prava u Kini, naglasivši kako SAD smatra da se u pokrajini Xinjiang trenutačno odvija genocid protiv etničkih Ujgura.
“Više od milijun ljudi smješteno je u - odaberite svoj termin - koncentracijske logore, preodgojne logore, internacijske logore. Peking kaže ‘oh, postoji prijetnja terorizma’, koju mi ne vidimo. Ona ne dolazi od milijun ljudi”, kazao je Blinken, ali i pojasnio zašto kineski genocid ne znači i prekid svih odnosa s Pekingom.
“Gledajte, nemamo taj luksuz da možemo ne imati posla s Kinom. Odnos je stvarno složen, bilo to suparnički dio, bio to natjecateljski dio, bio to dio u kojem surađujemo”, rekao je Blinken.
Po pitanju trgovinskog rata, O’Donnell je naglasila kako je Kina ukrala milijarde dolara u poslovnim tajnama i intelektualnom vlasništvu SAD-a, te rekla kako to zvuči kao potezi neprijatelja, no Blinken je pažljivo birao svoje riječi.
“To sigurno zvuče kao potezi nekoga tko se pokušava nepošteno natjecati, i to sve češće suparnički. No mi smo mnogo učinkovitiji i jači kada okupljamo istomisleće i slično pogođene države kako bismo zajedno rekli Pekingu: ‘Ovo ne može proći, i neće proći!’”
Komentirao je i činjenicu da će Kina prestići Sjedinjene Države po bruto nacionalnom proizvodu do 2028., te odgovorio na pitanje hoće li Kina, kao najbogatija država na svijetu, automatski postati i najmoćnija. “Mnogo toga ovisi o tome kako se koristi tim bogatstvom”, kazao je Blinken.
“Njeno stanovništvo stari. Ima ozbiljne probleme s okolišem. I tako dalje. Ali ovako ja o tome razmišljam, Norah, ako razgovaramo o tome što stvarno stvara bogatstvo jedne nacije, u suštini su to ljudski resursi i sposobnost države da maksimizira njihove potencijale. To je izazov za nas, to je izazov i za Kinu. Mislim da smo u znatno boljoj poziciji da to maksimiziramo, taj ljudski potencijal, od bilo koje druge države na Zemlji, ako ćemo tome pristupiti pametno.”
Odgovorio je i na pitanje strahuje li da će Kina nadmašiti SAD zbog svoje sposobnosti da misli strateški, desetljećima unaprijed, dok Amerika samo gasi požare tu i tamo.
“Ono što sam shvatio, gledajući našu povijest, je da kad god bi se suočili sa značajnim izazovom, ozbiljnom konkurencijom, ozbiljnim suparništvom, uspjeli smo se ujediniti i razmišljati dugoročno, investirati dugoročno. Upravo se u takvom trenutku i sada nalazimo, i to je ispit koji je pred nama. Hoćemo li ga položiti? Predsjednik Biden vjeruje da hoćemo”, kazao je.