OTPOR DIKTATORU

Bjeloruski partizani na udaru Lukašenka: Sabotažama na željeznici ometali su invaziju, a sada im prijeti smrt

Do sredine lipnja najmanje 11 osoba je optuženo za počinjenje ‘terorističkih djela‘ na željeznici tijekom otpora ruskoj invaziji na Ukrajinu

Bjeloruska željeznica/Ilustracija

 Jaap Arriens/Nurphoto Via AFP

U svibnju je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, vjerni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, potpisao zakon prema kojem se svaki pokušaj terorističkog napada kažnjava smrću, a upravo je terorizam optužba koja se podiže protiv niza Bjelorusa koji su optuženi za oštećenje željeznica u toj zemlji.

Bjeloruski ‘željeznički rat‘ započeo je prije ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, kada su ruska i bjeloruska vojska počele provoditi zajedničke vježbe - od tada je bilo na desetke napada.

Za ruski neovisni portal Meduza, koji djeluje iz inozemstva, bjeloruska novinarka Anja Perova, izvijestila je o situaciji sa ‘željezničkim gerilcima‘ u toj zemlji, koji su sabotažama na željeznici ometali rusku invaziju na Ukrajinu s bjeloruskog teritorija.

“U rano proljeće policija mi je došla s nalogom za pretres. U prvi mah nisam ni shvatila o čemu se radi, ali su mi policajci objasnili da me se smatra svjedokom u slučaju iz članka 309. Ispostavilo se da je to zakon protiv “namjernog oštećenja vozila ili sredstva komunikacije“, kaže Natalija, čije je ime u članku promijenjeno na njezin vlastiti zahtjev. Ona je državljanka Bjelorusije i živi u gradu koji je veliko željezničko čvorište.

Nakon ispitivanja, koje je bilo usredotočeno na nedavne pokušaje sabotaže na željeznici, vlasti su zaplijenile Natalijine elektroničke uređaje. Zatim su je doveli u policijsku postaju na nekoliko sati prije nego su je pustili. Ni dan danas ne zna zašto je policija izabrala baš nju.

“Možda sam bila u blizini nekog od incidenata kada se dogodio pa su zabilježili moju lokaciju s mog mobitela”, kaže Natalija.

‘Teroristička djela na željeznici‘

Još su dvije osobe također ispričale kako su ispitane kao svjedoci u slučajevima sabotaže na željezničkoj pruzi jer su ih službenici geolokacijskim metodama “pronašli u blizini mjesta zločina”. Oboje su tvrdili da nemaju nikakve veze s oporbenim organizacijama niti s incidentima.

Još početkom ožujka, nakon početnog vala sveobuhvatne ruske invazije, bjeloruski istražni odbor objavio je da istražuje "teroristička djela na željeznici", tvrdeći da je cilj počinitelja bio izazvati "katastrofu i smrt ljudi".

Ubrzo nakon toga, sigurnosni agenti počeli su provoditi racije u gradovima u kojima su se incidenti dogodili. Prema organizaciji za ljudska prava Vjasna, ti gradovi uključuju Dziaržinsk, Baranaviči i Stovbci - glavna željeznička čvorišta između Moskve i Bresta.

“Provale vam u dom, izvrše pretres i brutalno vas uhite. Tuku vas tijekom uhićenja, na putu do policijske postaje i unutar postaje”, rekao je jedan stanovnik Stovbcija za bjelorusku službu Radio Svoboda.

Do sredine lipnja, prema Vjasni, najmanje 11 osoba je optuženo za počinjenje "terorističkih djela" povezanih s incidentima na željeznici. Svi su uhićeni i trenutačno se nalaze u raznim zatvorima. Zagovornici ljudskih prava nazivaju ih političkim zatvorenicima.

Svih 11 zatvorenika optuženi su prema članku 289 bjeloruskog Kaznenog zakona: “Terorističke radnje”. Maksimalna kazna za ovaj zločin je smrtna kazna. Dana 18. svibnja 2022. Aleksandar Lukašenko potpisao je niz amandmana na Kazneni zakon, čime se "pokušaj terorističkih napada" – umjesto samo uspješnih - kažnjava smrću.

‘Bjelorusi ne žele rusku vojsku na svom teritoriju‘

Prvi napad na bjelorusku željeznicu dogodio se mjesec dana prije nego što je Rusija pokrenula svoj sveobuhvatni rat u Ukrajini, odnosno 24. siječnja, kada su ruske snage krenule u Bjelorusiju na zajedničku vojnu vježbu "Allied Resolve". Prema Telegram kanalu Zajednica bjeloruskih željezničara, 200 konvoja od po oko 50 vojnih vozila poslano je u Bjelorusiju iz Rusije željeznicom.

Kako su primijetili, to je bilo bez presedana - tijekom vježbi Zapad 2021 u rujnu 2021. godine, tijekom mjesec dana, poslano je tek 29 konvoja.

Napad 24. siječnja prijavila je anonimna skupina Cyber ​​Partisans (Kibernetički partizani), koja je preuzela i odgovornost - prema članovima skupine, poremetili su željeznički automatizirani sustav voznog reda te sustav za upravljanje dokumentima.

Istog dana, bjeloruska državna željeznička kompanija, Bjeloruska željeznica, objavila je da je njen online sustav za prodaju karata nedostupan "iz tehničkih razloga". Sustav nije radio dva tjedna, tijekom kojih su blagajnici morali ručno ispisivati ​​sve listiće.

“To je bio način da pokažemo da Bjelorusi ne odobravaju prisutnost ruske vojske na našem teritoriju”, rekla je za Meduzu predstavnica skupine Juliana Šemetovec.

Napadi u ‘stvarnom svijetu‘

No, prema njezinim riječima, hakerima nije bio cilj ometanje sustava prodaje karata. "Pokušavamo učiniti što je moguće manje štete infrastrukturi koja utječe na obične ljude", rekla je. Prema njezinim riječima, pripadnici skupine obično ne pristaju izvesti napade kada "nije jasno kakve će biti posljedice".

Petog dana rata počeli su prvi napadi u ‘stvarnom svijetu‘. Na Telegram kanalu Zajednica željezničkih radnika pojavila su se izvješća da je izgorio ormar za upravljanje signalizacijom u blizini željezničke stanice Stovbci u regiji Minsk. Zbog toga su na toj dionici pruge prestali raditi semafori i skretnice.

Istog dana, na kanal su izvijestili da je u Gomelskoj regiji na liniji Ostankoviči-Žerd spaljen kontrolni ormar. Bjeloruska željeznica nije komentirala incidente.

Dana 2. ožujka skupina Cyber ​​Partisans najavila je napad na kontrolni centar prijevoza Bjeloruske željeznice. Prema objavi na Telegram kanalu Bjeloruskih željezničara, tog istog dana vozni red tvrtke prestao je funkcionirati, zajedno s nekoliko drugih njezinih sustava.

Prema bjeloruskom ministarstvu unutarnjih poslova, do početka travnja prijavljeno je više od 80 incidenata sabotaže na bjeloruskim željeznicama. Od tada ni bjeloruska oporba ni vladine agencije nisu prijavile nikakve incidente.

Organiziranje željezničara

Prije dvije godine Sergej Vojtekovič radio je u željezničkom skladištu u Minsku. Nakon predsjedničkih izbora 2020. godine, koje su obilježili do tada najmasovniji prosvjedi protiv Lukašenka, a sami izbori na Zapadu ocijenjeni kao nepošteni i lažirani, otvorio je grupu na Telegramu pod nazivom Zajednica bjeloruskih željezničara, kao način organiziranja svojih kolega radnika i zagovaranja njihovih zajedničkih interesa.

Ostali željezničari počeli su dodavati svoje kolege, a grupa je postupno narasla na oko 6000 članova. Kasnije se pojavio istoimeni Telegram kanal s ciljem dijeljenja vijesti iz industrije. Administratori su otvoreno dijelili službene dokumente tvrtke na mjestu koje je zapravo bilo javni prostor.

Godine 2021. Igor Kozlovski postao je zamjenik šefa Bjeloruske željeznice. Prema službenoj stranici tvrtke, njegov posao je da "osigurava sigurno funkcioniranje poduzeća Bjeloruske željeznice", iako nisu navedene informacije o njegovoj profesionalnoj povijesti.

Kako je skupina Cyber ​​Partisans otkrila kada su hakirali interni sustav upravljanja Izvršnog odbora grada Minska, Kozlovski je radio za bjeloruski KGB od 1995. do 2020. godine.

Pritisak represivnih organa

Početkom rujna 2021. godine vlasti su Zajednicu bjeloruskih željezničara proglasile ekstremističkom skupinom. Prema Vojtekoviču, imenovanje Kozlovskog je bilo rezultat novog vodstva Bjeloruske željeznice povezanog s KGB-om.

Telegram kanal Zajednice bjeloruskih željezničara objavio je dokumente poslane sudu i bjeloruskom državnom odvjetništvu koje su potpisali Kozlovski i još jedan od čelnika tvrtke, Pjotr Stocki (Meduza napominje da nisu uspjeli potvrditi autentičnost dokumenta.

U travnju 2022. kanal je objavio popise zaposlenika Bjeloruske željeznice koji su sudjelovali u transportu ruske vojne opreme.

U svibnju 2021. Vojtekovič je napustio zemlju zbog pritisaka KGB-a. U proljeće 2022. KGB je grupu Zajednice bjeloruskih željezničara proglasio "ekstremističkom organizacijom" i zabranio njezine aktivnosti u zemlji.

“I vodstvo željeznice i KGB (uvijek) su se žestoko borili protiv nas. Išli su toliko daleko da su provjeravali naše telefone tijekom radnog vremena da vide jesmo li pretplaćeni (na Telegram kanal)”, rekao je Vojtekovič.

Dana 30. ožujka provladini Telegram kanali objavili su 38 videozapisa "priznanja" zatočenih zaposlenika Bjeloruske željeznice. U video zapisima su radnici objasnili kada su instalirali Telegram i pretplatili se na “ekstremistički” kanal, a zatim su tvrdili da su otkazali pretplatu nakon što su vidjeli “pozive na destruktivnu akciju”.

Pomoć sa željeznice

Kao rezultat toga, tvrdi Vojtekovič pozivajući se na osobne izvore, većina uhićenih zaposlenika je puštena. Neki su označeni kao osumnjičenici, a drugi su postali mete novih upravnih slučajeva, nakon što su vlasti otkrile da su bili pretplaćeni na druge Telegram kanale koji su proglašeni ekstremističkim. "Sigurnosni dužnosnici povremeno su objavljivali posebne poveznice koje bi deanonimizirale uređaje u grupi - tako su pronašli te ljude", kaže Vojtekovič.

“Ne morate imati posebno znanje da biste spalili upravljački ormarić signalizacije. Željezničari daju sve potrebne informacije gerilcima. To je glavni način na koji pomažu“, rekao je Vojtekovič. Prema njegovim riječima, članovi Zajednice željezničkih radnika rade s nekoliko oporbenih organizacija - Cyber ​​Partisans, By_Pol i Plan Peramoha (“Pobjeda”). Svi oni informacije o prometu vlakova dobivaju od radnika.

Godine 2021. Cyber ​​Partisans su postali dio pokreta Supracij (Otpor), koji su bjeloruske vlasti označile kao terorističku organizaciju. Cyber ​​Partisans je preuzeo zasluge za hakiranje baze podataka dužnosnika Ministarstva unutarnjih poslova tijekom prosvjeda 2020. Godine te za hakiranje i provođenje DDoS napada na vladine internetske stranice od 2020. do 2022. godine, a potom za provođenje napada na bjelorusku željezničku infrastrukturu.

Budući da je protuzakonito otvoreno pružati otpor režimu, kaže Juliana Šemetovec, vrsta gerilskih napada koje Cyber ​​Partisans provodi jedini je način da ljudi uzvrate udarac.

‘Uvijek možete prepoznati sigurnosne agente‘

Izrada plana Peramoha najavljena je točno godinu dana nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji 2020. Godine. Prema predstavnicima plana, trenutačno je oko 200.000 ljudi uključeno u plan. Da bi se postalo sudionikom, potrebno je poslati prijavu ‘chat botu‘, a zatim proći postupak verifikacije, što je način na koji se organizatori štite od infiltracije sigurnosnih agenata.

Iako nisu javno podijelili što točno proces verifikacije uključuje, šef bjeloruskih željezničara Sergej Vojtekovič rekao je za Meduzu:

„Uvijek možete odmah prepoznati (sigurnosne agente) po načinu na koji komuniciraju. Nedavno se jedan od tih "aktivista" prijavio (na Peramohin plan). Dobio je upute što mu je činiti, no u toj je fazi postalo jasno da nešto nije u redu - stalno je inzistirao da mu se dodijeli partner s kojim će raditi. Naposljetku su ga uhvatili jer su se sigurnosne snage prevarile i na televiziji prikazale ‘inkriminirajući video‘ ranije nego što su namjeravale“.

Prema riječima predstavnika Peramohe, početkom ožujka ruski vlakovi nisu prolazili kroz Bjelorusiju više od tjedan dana. “Očito su se bojali radikalnijih napada”. Isti izvor rekao je za Meduzu da ustavne izmjene koje ‘teroristima‘ omogućavaju smrtnu kaznu, nisu uplašile sudionike Peramoha plana.

“Skupine koje su bile spremne djelovati u sadašnjim uvjetima ostaju (spremne). Možda se dio društva koji se bojao registrirati na ‘chat bot‘ sad boji još više - (registracija) je doista usporila u posljednje vrijeme, ali to bi moglo biti i zbog činjenice da smo prestali aktivno komunicirati”.

“U Bjelorusiji zapravo ne postoji vladavina prava. Ako (vlasti) zatraže smrtnu kaznu, ona će biti izvršena bez obzira na sve”, zaključila je Juliana Šemetovec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:08