Bivši direktor Aluminija odbacio optužbe: 'Ostavio sam tvrtku s 50 milijuna eura na računu'

Mijo Brajković odbacio je optužbe da je zloporabio službeni položaj kao prvi poslijeratni direktor nedavno ugašenog mostarskog Aluminija kazavaši da mu je jedini ‘grijeh’ što je tvrku ostavio s 50 milijuna eura na računu, a sada je dužna oko 200 milijuna eura.

Dio medija, pozivajući se na navode iz izvještaja Financijske policije Federacije BiH, prenosi da je čak 48 Aluminijevih bivših direktora, članova uprave i Nadzornih odbora te kompanija koje su s njim poslovale, odgovorno za zloporabe, korupciju i kriminal, no Brajković u priopćenju medijima navodi da je istraga Financijske policije Federacije BiH pod pritiskom sarajeskih političkih stranka.

Njegovu je odgovornost morala potvrditi po svaku cijenu, piše Brajković pa ističe da je otišao u mirovinu 2009. i ostavio tvrtku s pozitivnim poslovanjem i dobiti od 50 milijuna eura, što je oko 100 milijuna maraka.

”Ponosan sam što su mi to jedine 'greške' u mome skoro četrdesetogodišnjem radu u Aluminiju", navodi Brajković.

Na teret mu se stavlja navodno pogodovanje pri kupnji stana u Zagrebu i pozamašne otpremnine koja je isplaćena prigodom odlaska u mirovinu.

Brajković objašnjava da je stan u Zagrebu zamijenio za onaj koji je posjedovao u Mostaru, a odluku o njegovoj otpremnini donio je Nadzorni odbor.

Pozvao je radnike ugašene mostarske kompanije, dioničare i istražna tijela da napore usmjere na otkrivanje uzroka i pravih krivaca koji su napravili dug od oko 200 milijuna eura i potrošili 50 milijuna koje su zatekli na računu.

Pod vodstvom Mije Brajkovića i uz potporu devet milijuna dolara vlade Republike Hrvatske ponovno je pokrenuta proizvodnje u mostarskom Aluminiju nakon ratnih razaranja. Hrvatska je pokretanje Aluminija vezivala uz nastavak rada šibenskog TLM-a koji je u međuvremenu prestao s radom.

Nakon odlaska Brajkovića iz Aluminija tvrtka je svake godine bilježila gubitke u poslovanju i ugasila se sredinom srpnja pošto je isključena s naponske mreže jer vodstvo nije bilo u stanju više plaćati račune za električnu energiju i sirovine. Glavni problem za Aluminij su visoke cijene električne energije koje su plaćali te loši ugovori.

Nakon prestanka rada, zaposlenici Aluminija održali su prosvjede ispred zgrade HDZ-a BiH u Mostaru. Održan je niz sastanaka s predstavnicima vodstva Hrvata u BiH te uprave i sindikata nakon čega je najavljeno ponovno postupno pokretanje proizvodnje.

U mostarskom Aluminiju zaposleno je 900 radnika. Najveći vlasnik je vlada Federacije BiH s udjelom od 44 posto, isto toliko imaju mali dioničari, dok je 12 posto dionica vlasnik hrvatska vlada koja podupire ponovno pokretanje Aluminija.