Najvažniji događaji
- Šef Wagnera otvoreno proziva Moskvu: ‘Ne daju nam streljivo‘
- Putin: Rusko-kineski odnosi ključni
- Zelenski: Držimo liniju!; Rusi: Napredujemo!
- Putin poništio dekret podrške suverenitetu Moldavije
- Rusi testirali balističku raketu dok je Biden bio u Kijevu
Mađarska iduću srijedu raspravlja o finskom i švedskom ulasku u NATO
Mađarski parlament će sljedeće srijede početi raspravu o ratifikaciji finskog i švedskog članstva u NATO-u, prema dnevnom redu za sljedeći tjedan.
Finska i Švedska su zatražile članstvo u savezu nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, rekavši da se žele pridružiti "ruku pod ruku". Dok im je većina zemalja članica dala zeleno svjetlo, Turska i Mađarska tek trebaju ratificirati zahtjev.
Ankara optužuje Švedsku da daje utočište terorističkim grupama. Turska je nedavno ukazala da će odobriti samo finsko članstvo za NATO, a Mađarska tvrdi da procedura kasni zbog zakonodavnih zapleta potrebnih za otključavanje bespovratnih sredstava Europske unije.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock prošli tjedan je pozvala Tursku i Mađarsku da dopuste Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u, rekavši da očekuje od svih članica da ratificiraju zahtjeve "bez daljnjeg odlaganja".
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u studenom da je njegova nacionalistička vlada već odlučila poduprijeti finsko i švedsko pristupanje NATO-u.
Mađarska vlada podnijela je u srpnju odgovarajuće prijedloge zakona, no parlament, u kojem Orbanova vladajuća stranka Fidesz ima dvotrećinsku većinu, nije o njima raspravljao.
Mađarska je uslijed ukrajinskog rata pokušavala spasiti energetske veze s Rusijom. Orban, ponovno izabran 2022. na četvrti mandat zaredom, u subotu je ponovio da je članstvo u NATO-u "vitalno" za Mađarsku, no rekao je da njegova vlada neće slati oružje u Ukrajinu ili prekinuti svoje ekonomske odnose s Moskvom.
Prigožin objavio fotografije mrtvih boraca Wagnera
Osnivač notorne plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin objavio je eksplicitne fotografije mrtvih vojnika za koje tvrdi da pripadaju njegovoj grupi, uz komentar da su poginuli u bitci za Bahmut zato što im vojni vrh Rusije nije osigurao dovoljno streljiva.
- Trebalo ih je biti pet puta manje, rekao je Prigožin.
Šef Wagnera posljednjih dana vrlo direktno proziva Moskvu zbog toga što, kako tvrdi, ne daju dovoljno municije i oružja njegovim borcima.
Ministarstvo obrane Ruske Federacije pak tvrdi da radi sve kako bi opskrbilo borce te dodaju da su priče o "nedostatku municije" apsolutno netočne.
Borci Wagnera mjesecima pokušavaju osvojiti Bahmut, a pritom trpe velike gubitke. Tako su prema nekim procjenama, samo tijekom zauzimanja gradića Soledara koji se nalazi sjeverno od Bahmuta izgubili oko 15.000 ljudi, od čega je možda i do trećina ubijena tijekom borbi, dok su ostali ozlijeđeni.
Prigožin je također objavio i presliku svog zahtjeva od 17. veljače za više streljiva "kako bi zauzeli Bahmut". Potom je dodao kako je dobio tek 20 posto od traženog.
Procurio ključni detalj kineskog plana o kraju rata?
Kina još nije javno otkrila svoj plan za kraj rata u Ukrajini. No, Interfax Ukrajina, pozivajući se na Bloomberg, prenosi kako bi Xijev plan mogao uključivati prekid vatre. To bi također moglo uključivati zaustavljanje opskrbe Ukrajine oružjem od strane Zapada, što se ne spominje u planu Volodimira Zelenskog. Više pročitajte OVDJE.
Ukrajini treba još veća pomoć Zapada
Ukrajina se sada u poprilično neizvjesnoj situaciji po nizu pitanja vezanih uz naoružanje, pri čemu ono koje se tiče borbenih zrakoplova trenutačno i nije ključno. Naime, polako gube svoje tenkove T-64, crpe i zalihe streljiva, a pomoć Zapada, koliko god bila velika, možda ipak nije dovoljna piše u novom tekstu u našem serijalu Ratna zona Tomislav Šoštarić. Više pročitajte OVDJE.
Biden obećao istočnim članicama: ‘Branit ćemo svaki pedalj NATO-a‘
Američki predsjednik Joe Biden obećao je u srijedu istočnoeuropskim članicama da će SAD "braniti svaki pedalj NATO-a" dajući im jamstvo sigurnosti dan nakon ruske objave da neće više sudjelovati u povijesnom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja.
Biden je to poručio predstavnicima Bukureštanske devetorice, članicama NATO-a iz istočne Europe s čijim se čelnicima sastao u Varšavi dva dana nakon nenajavljenog posjeta Kijevu i dan uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022.
"Predanost Sjedinjenih Država NATO-u potpuno je jasna. Članak 5 sveta je obveza koju su dale Sjedinjene Države. Branit ćemo doslovce svaku stopu NATO-a, svaku stopu NATO-a", rekao je Biden.
Prema članku 5 Sjevernoatlantske povelje napad na bilo koju članicu NATO-a prijetnja je svima i zahtijeva zajednički odgovor.
Ranije u srijedu na sastanku s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je nazvao "velikom pogreškom" odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da neće više sudjelovati u Novom Startu, sporazumu o kontroli naoružanja i najavu da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse.
Novi START posljednji je bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.
Na sastanku s čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva, Biden je ponovio da je Washington predan obrani njihove sigurnosti.
"Kao istočno krilo NATO-a vi ste na prvoj crti naše kolektivne obrane. Znate bolje od bilo koga drugog kakav je ulog u ovom sukobu. Nije to samo Ukrajina, već sloboda demokracija diljem Europe i diljem svijeta", rekao je američki predsjednik.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka, Bukureštanska devetorica obvezala su se jačati vojnu prisutnost na njihovu teritoriju kao sredstvo odvraćanja Moskve.
"Rusija je najveća i najizravnija prijetnja sigurnosti Saveza", navodi se u deklaraciji koju je potpisala i Mađarska iako ne podržava neke sankcije Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske, novih kandidatkinja za Savez.
Svih devet zemalja, uključujući Mađarsku, u srijedu je opetovalo podršku Ukrajini.
"Ukrajinsko legitimno pravo je braniti se od ruske agresije i vratiti punu kontrolu nad vlastitim teritorijem", stoji u izjavi. "Nastavit ćemo podržavati te ukrajinske napore do kraja, koliko god bude potrebno", piše u prihvaćenoj deklaraciji navode.
U izjavi Bijele kuće o razgovorima SAD-a i Bukureštanske skupine stoji da su "ponovno potvrdili nepokolebljivu potporu Ukrajinu i naglasili da zajedno stoje uz ukrajinski narod koliko god bude trebalo".
Čelnici su se također dogovorili da će dalje jačati jedinstvo i zajedničku obranu u srpnju na samitu NATO-a u Litvi.
Kličko: ‘Ne razmišljam o kandidaturi, traje rat‘
Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva i bivši svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji, nije želio konkretno reći hoće li izazvati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na predsjedničkim izborima sljedeće godine. Više pročitajte OVDJE.
Finski predsjednik: Finska i Švedska idu prema NATO savezu ‘ruku pod ruku‘
Finska i Švedska napreduju prema NATO članstvu "ruku pod ruku", no odluka o ratifikaciji zahtjeva dviju nordijskih zemalja ovisi o Turskoj, rekao je u srijedu finski predsjednik Sauli Niinisto.
Švedska i Finska su prošle godine podnijele zajednički zahtjev o pridruženju transatlantskom obrambenom savezu nakon što je Rusija izvršila invaziju Ukrajine, no Švedska se suočila s neočekivanim prigovorima Turske.
Ankara optužuje Švedsku da daje utočište terorističkim grupama te zahtjeva njihovo izručenje kako bi Švedskoj mogla dati zeleno svjetlo za ulazak u NATO.
"Napredujemo ruku pod ruku u onome što je u našim rukama", rekao je Niinisto, i dodao: "Ratifikacija nije u našim rukama."
Niinisto je držao govor na zajedničkoj konferenciji za medije sa švedskim i norveškim premijerima u ljetnom odmaralištu švedske vlade izvan Stockholma.
Finska će nastaviti s pridruženjem savezu jednom kad stigne odobrenje, čak i ako Švedska bude zadržana, rekao je Niinisto.
Finski predsjednik također je rekao da će potpisati prijedlog zakona o zahtjevu za NATO članstvom kad se o njemu dogovore finski zastupnici, dok je glasanje dogovoreno za 28. veljaču.
Jednom kad parlamenti NATO-vih 30 članica ratificiraju zahtjev, Finska će postati članica, čak iako primanje Švedske bude odgođeno.
"Ako Turska i Mađarska ratificiraju Finsku, bit ćemo, kao što smo tražili, članica NATO-a", rekao je.
Laibach prvi strani bend koji nastupa u Kijevu od početka invazije: ‘Tamo se događa Europa‘
Slavna subverzivna slovenska industrial rock grupa Laibach bit će prvi strani sastav koji će održati samostalni koncert u Kijevu od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, prenosi The Guardian.
Grupa će nastupiti u Bel Etage Music Hallu 31. ožujka, pod nazivom koncert Eurovizija, što je glavna referenca na činjenicu da se natjecanje za pjesmu Eurovizije, na kojem je 2022. pobijedila Ukrajina, ove godine neće održati u zemlji, već u Liverpoolu.
U izjavi kojom je najavio koncert, bend je rekao: "Dok se ostatak Europe priprema proslaviti svoju ideju slobode i solidarnosti 9. svibnja u Liverpoolu, Laibach vraća Euroviziju u Ukrajinu, gdje pripada i gdje se jedina istinita i realna vizija Europe odvija upravo sada", naveo je bend u najavi koncerta.
"Kažu da dok oružje govori, umjetnost šuti. Ne slažemo se s tim. Neka od najvažnijih umjetničkih i glazbenih djela nastala su tijekom rata. Čak i u najnepodnošljivijim vremenima holokausta, umjetnost je davala smisao i snagu životu, da se odupre nasilju rata", rekao je bend u e-mailu za Guardian.
Prihod od koncerta bit će uplaćen u humanitarne svrhe.
Laibach je 2015. nastupio u Sjevernoj Koreji.
Biden sa čelnicima Bukureštanske devetorice
Američki predsjednik Joe Biden u srijedu se sastao s čelnicima zemalja istočnog krila NATO-a u znak podrške njihovoj sigurnosti dan pošto je Moskva objavila da više neće sudjelovati u povijesnom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja i poručila da će nastaviti rat protiv Ukrajine za koji je rekla da joj ga je nametnuo Zapad.
Biden je doputovao u poljsku prijestolnicu kasno u ponedjeljak nakon iznenadnog posjeta Kijevu nekoliko dana prije godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. U trenutku najvećih napetosti između Rusije i Zapada u desetljećima nakon Hladnog rata, Biden se u utorak obratio tisućama u središtu Varšave i rekao da se "autokratima" poput ruskog predsjednika Vladimira Putina mora suprotstaviti.
Nekoliko sati ranije Putin je iznio niz kritika na račun zapadnih sila, optužujući ih za rat u Ukrajini. Putin je također odstupio od Novog START-a, sporazuma o kontroli naoružanja i upozorio da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse. Novi START je posljednji bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.
Prije odlaska na sastanak s istočnim članicama NATO-a, Biden je Putinovu odluku nazvao "velikom pogreškom".
Nakon sastanka s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je stigao na sastanak sa čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva.
Upravo su mnoge od njih najsnažniji zagovornici vojne pomoći Ukrajini i pozivaju na povećanje vojne pomoći Ukrajini, kao što su primjerice sustavi protuzračne obrane. Moskva redovito ponavlja da širenje NATO-a do njezinih granica, a uskoro bi se trebale pridružiti i Švedska i Finska, smatra prijetnjom samoj opstojnosti Rusije.
Latvijski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da želi snažnije sudjelovanje Sjedinjenih Država u Europi upravo na istočnom krilu NATO-a, a za Ukrajinu više i više oružja. "Dajmo Ukrajini svo oružje potrebno da porazi agresora", tvitao je Nauseda u srijedu prije sastanka. "Nastavimo jačati našu obranu. Istočno krilo mora ostati u fokusu. Nikakvih ahilovih peta ne smije biti.
Latvija se pridružila NATO-u 2004. i u srpnju će ugostiti samit tog vojnog-političkog saveza.
Nisu sve članice Devetorice jednako predane smjeru kojim idu Europska unija i NATO. Mađarska ne podržava neke sankcije koje je Europska unija nametnula Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto pozvao je na mirovne pregovore o Ukrajini kako bi se spriječila eskalacija rata u Ukrajini u širi sukob. "Slušajući govore predsjednika SAD-a i Rusije u utorak mislim da bi čovječanstvu učinili mnogo veću uslugu da njih dvojica sjednu zajedno i razgovaraju", rekao je Szijjarto na konferenciji za novinare u Budimpešti.
Prije polaska u Varšavu na današnji sastanak češki premijer Petr Fiala ponovio je koliko je važno pomoći Ukrajini. "Ukrajinci se bore izvanredno hrabro", rekao je, "ali to ne mogu bez naše pomoći i ne mogu bez pomoći velikih, snažnih zemalja koje imaju sva sredstva i sposobnosti".
‘Cijelo društvo uvlači u rat!‘
Analitičar Michael Clarke za Sky News je rekao kako je Putin pred publikom izgledao puno opušteniji nego pred parlamentom jučer.
- Očito je uživao, a u jednom trenutku se totalno uživio. Sada je i otkrio da je ovo totalni rat i da se cijelo rusko društvo mora mobilizirati. Nema izbora, Rusija mora uspjeti. Zahvalio je svima, od studenata do komunalaca, što jasno znači da cijeli društvo uvlači u rat - rekao je Clarke.
Putinov show na Lužnjikiju
Putinov spektakl pred 200.000 ljudi na stadionu Lužnjiki je počeo. Na samom početku mitinga Putin je rekao da je ‘Rusija ponosna na svoje momke koji u Ukrajinu brane svoju domovinu‘. Nakon što je to izrekao, stadionom su se prolomili uzvici ‘Rusija, Rusija!‘.
- Cijela država podržava naše borce - rekao je Putin, a publika je uzvratila ‘Pobjeda će biti naša!‘
Putin: ‘Rusko-kineski odnosi su stabilizator međunarodne situacije‘
Predsjednik Vladimir Putin u srijedu je ocijenio da su rusko-kineski odnosi vrlo važni za "stabiliziranje međunarodne situacije", dok svi napeto očekuju kineski mirovni plan za Ukrajinu koji bi trebao biti predstavljen ovaj tjedan.
"Danas su međunarodni odnosi vrlo složeni (...). U tom kontekstu, suradnja između Kine i Rusije ima veliku važnost u stabiliziranju međunarodne situacije", rekao je Putin na sastanku u Kremlju s kineskim ministrom vanjskih poslova Wangom Yiem. Putin vrlo rijetko prima strane dužnosnike koji nisu šefovi država i ova iznimka još jednom pokazuje privilegirane odnose Kremlja i Kine.
"Dosegnuli smo nove horizonte", rekao je razdragani Putin i dodao da na proljeće očekuje posjet predsjednika Xi Jinpinga.
Wang Yi je istaknuo volju Pekinga da s Moskvom "ojača strateško partnerstvo i suradnju na svim područjima".
Rusko-kineski odnosi, naglasio je Wang, "nisu usmjereni protiv trećih zemalja i otporni su na pritiske".
Kineski šef diplomacije primljen je u Kremlju nakon razgovora s kolegom Sergejom Lavrovom.
"Naši odnosi se razvijaju na siguran i dinamičan način. Usprkos velikim previranjima na međunarodnoj sceni, mi pokazujemo jedinstvo, volju i spremnost za obranu međusobnih interesa", rekao je Lavrov.
Posjet Wanga Rusiji uoči godišnjice invazije na Ukrajinu obilježila je i najava Kine da želi posredovati u pronalaženju "političkog rješenja" za sukob između Moskve i Kijeva.
Bliska saveznica Rusije, Kina, nikad nije javno kritizirala rusku vojnu kampanju u Ukrajini. Štoviše, više je puta izrazila potporu Moskvi zbog zapadnih sankcija. No Kina također poziva na poštivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, dok Moskva polaže pravo na aneksiju pet ukrajinskih oblasti.
Guverner Belgoroda: Pogođen je shopping centar!
Guverner ruskog Belgoroda Vjačeslav Gladkov, regije koja graniči s Ukrajinom, objavio je na svom Telegram kanalu da je u ruskom gradu pogođen shopping centar. "Granatiran je Šebekin. Granate su pogodile shopping centar i izazvale požar. Prema prvim podacima, jedna je osoba teško ozlijeđena", objavio je.
"U bolnicu je prebačen muškarac s ranama od šrapnela. Liječnici su procijenili da mu je stanje ekstremno ozbiljno. Pružamo svu potrebnu pomoć. Na terenu su sve službe, vatrogasci gase požar", objavio je guverner Belgoroda.
Ovo nije prvi put da guverner Belgoroda piše o napadima koje pripisuje ukrajinskim snagama, no informacije koje objavljuje nije bilo moguće neovisno provjeriti.
Medvedev: Ako izgubi u Ukrajini, Rusija će se raspasti
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odbacio je pozive američkog predsjednika Joea Bidena da se ruske snage povuku iz Ukrajine ocijenivši da će se Rusija, ako ne pobijedi u Ukrajini, raspasti.
"Ako SAD prestane isporučivati oružje režimu u Kijevu, onda će rat završiti", napisao je zamjenik čelnika ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost u srijedu na kanalu vijesti Telegram.
"Ako Rusija završi specijalnu vojnu operaciju bez pobjede, tada će Rusija prestati postojati, bit će raskomadana", napisao je Medvedev.
Rusija je prošle godine, 24. veljače, pokrenula sveobuhvatni rat protiv Ukrajine.
Na svoj karakteristično grubi način Medvedev je kritizirao Bidena zbog obraćanja ruskom narodu iz Varšave u utorak pred građanima Poljske.
"Tko je uopće taj čudni djed koji izgubljenog pogleda govori iz Poljske? Zašto se obraća narodu druge zemlje u trenutku kada u vlastitoj ima dovoljno problema?"
Medvedev je optužio SAD, za koji je rekao da je uzrokovao mnoge ratove diljem svijeta, za "megalomaniju".
Biden je u utorak održao govor u Varšavi povodom prve godišnjice rata.
Govor je zaključio izravnim obraćanjem narodu Rusije.
Sjedinjene Države i Europa, koje Kijevu pružaju oružje i financijsku pomoć,- "ne žele uništiti ili kontrolirati Rusiju", rekao je Biden.
“Predsjednik Putin je izabrao taj rat”, rekao je Biden. "Putin može prekinuti rat jednom riječju."
Zapad od početka rata traži povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.
Zgrada s početka rata je obnovljena
Ruski projektil je u veljači 2022. godine pogodio neboder na aveniji Lobanovski u Kijevu, čija je potresna fotografija zgrozila cijeli svijet i pokazala prave namjere Rusije.
Rusija je mislila da će ovim ratnim zločinom slomiti Ukrajince i natjerati ih na predaju. No Ukrajinci nastavljaju borbu.
Gotovo godinu dana kasnije, zgrada je renovirana. Uništenje je bilo veliko, uništeni su stanovi između 15. i 21. kata. Šteta se penjala do dva milijuna eura.
Šteta na zgradi se više uopće ne vidi.
Sirene za zračnu uzbunu u Kijevu
U Kijevu su se jutros oglasile sirene za zračnu uzbunu, javlja Sky News. Sve se događa dva dana prije prve godišnjice rata u Ukrajini.
Ukrajinske snage već danima se pripremaju za snažni nalet ruskih napad.
U videu ispod možete čuti sirene.
Njemačka obavještajna služba: Putin nije za pregovore, želi pobjedu
Gotovo godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, vodstvo Moskve ne pokazuje nikakav znak da je otvoreno za pregovore o okončanju sukoba i ruski predsjednik Vladimir Putin želi kraj rata postići na bojnom polju, navodi njemačka obavještajna služba.
Nema nikakvih naznaka da je Putin voljan postići mirovni sporazum, rekao je šef njemačke vanjske obavještajne službe BND Bruno Kahl za njemačku medijsku grupu Redaktionsnetzwerk Deutschland (RND) u srijedu.
Biden se sastaje s istočnim članicama NATO-a
Američki predsjednik Joe Biden sastat će se u srijedu s čelnicima istočnog krila NATO-a kako bi iskazao potporu njihovoj sigurnosti nakon što je Moskva suspendirala značajan sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja.
Biden je stigao u Varšavu kasno u ponedjeljak nakon iznenadnog posjeta Kijevu samo nekoliko dana uoči prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
U trenutku najvećih napetosti između Rusije i Zapada u desetljećima nakon hladnog rata, Biden se u utorak obratio tisućama u središtu Varšave i rekao da se "autokratima" poput ruskog predsjednika Vladimira Putina mora suprotstaviti.
Nekoliko sati ranije Putin je iznio niz kritika zapadnih sila, optužujući ih za rat u Ukrajini. Putin je također odstupio od Novog START sporazuma o kontroli naoružanja i upozorio da bi Moskva mogla nastaviti s nuklearnim pokusima.
Biden će se u srijedu sastati s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi prije nego što okupi čelnike Bukureštanske skupine devet zemalja istočnog krila NATO-a koje su se pridružile zapadnom vojnom savezu nakon što su bile pod dominacijom Moskve tijekom hladnog rata.
Većina je među najjačim zagovornicima vojne pomoći Ukrajini, a dužnosnici zemalja u toj skupini pozvali su na dodatnu opremu poput sustava protuzračne obrane.
Na sastanku Biden planira ponovno potvrditi predanost njihovoj sigurnosti i razgovarati o podršci Ukrajini prije nego što se vrati u Washington.
Rusija doživljava NATO, koji bi se uskoro mogao proširiti na Švedsku i Finsku, kao egzistencijalnu prijetnju.
Poruka litavskog predsjednika Gitanasa Nausede Bidenu bit će da želi "veću uključenost SAD-a u Europi, istočnom krilu NATO-a i, naravno, više pomoći Ukrajini", rekla je njegova glavna savjetnica za vanjsku politiku u utorak za litavski radio.
"Litva i druge zemlje istomišljenice imaju nekoliko zahtjeva koji se tiču protuzračne obrane, obrambene prisutnosti, sustava protuzračne obrane i većih ulaganja u obrambenu industriju", rekla je Asta Skaisgiryte.
Bivša sovjetska republika na pragu Rusije pridružila se NATO-u 2004. i planira u srpnju ugostiti Bidena na summitu čelnika sigurnosnog saveza.
Rusi testirali balističku raketu dok je Biden bio u Kijevu
Rusija je testirala interkontinentalnu balističku raketu otprilike u isto vrijeme kada je američki predsjednik Joe Biden bio u Ukrajini, javlja CNN.
Čini se da test nije uspio, prema navodima "dvojice američkih dužnosnika upoznatih s tim pitanjem".
Citiran je jedan od dužnosnika koji je rekao da je Rusija unaprijed obavijestila SAD o lansiranju rakete.
Drugi je rekao da test nije predstavljao rizik za SAD te da ga SAD ne vidi kao prijetnju ili eskalaciju.
Vjeruje se da bi, da je test bio uspješan, ruski predsjednik Vladimir Putin to spomenuo u svom nacionalnom obraćanju u utorak.
Rusija bijesna zbog rezolucije koja se sprema u UN-u
Rusija je pozvala države UN-a da glasaju protiv "neuravnoteženog i antiruskog" poteza Ukrajine i drugih na Općoj skupštini povodom obilježavanja godinu dana od invazije Moskve.
Opća skupština UN-a od 193 članice trebala bi kasnije ovoga tjedna glasovati o nacrtu rezolucije u kojoj se naglašava "potreba postizanja, što je prije moguće, sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira" u skladu s temeljnom Poveljom Ujedinjenih naroda.
Ukrajina i njezini pristaše nadaju se produbiti diplomatsku izolaciju Rusije tražeći glasove za gotovo tri četvrtine Opće skupštine kako bi se izjednačila s podrškama koju je primila s nekoliko rezolucija prošle godine.
U nacrtu teksta Generalna bi skupština ponovno zahtijevala od Moskve da povuče svoje trupe i pozvala na prekid neprijateljstava. Rezolucije Opće skupštine nisu obvezujuće, ali imaju političku težinu.
"Čak i eventualni prekid neprijateljstava bez jasnog poticaja za značajne pregovore, kao i rješavanje problema koji su doveli do krize, neće donijeti dugotrajno rješenje", napisao je ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia u pismu državama članicama UN-a u ponedjeljak.
"Ne spominju se ‘dijalog‘ ili ‘pregovori‘", rekao je o nacrtu. "Ako tekst ostane neuravnotežen i antiruski kakav je sada, tražimo od država članica da glasuju protiv njega."
Mirovni plan koji je predložio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle godine poziva na obnovu teritorijalne cjelovitosti i da ga Rusija ponovno potvrdi u skladu s Poveljom UN-a.
Također zahtijeva povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava.
Ruski saveznik Bjelorusija u utorak je predložila amandmane na nacrt rezolucije UN-a koji uključuju "sprečavanje daljnje eskalacije sukoba hranjenjem strana smrtonosnim oružjem". Diplomati kažu da je malo vjerojatno da će on proći.
Sjedinjene Države izrazile su zabrinutost da Kina razmatra pružanje "smrtonosne pomoći" Rusiji.
Kina je u ponedjeljak rekla da Sjedinjene Države nisu u poziciji postavljati zahtjeve Pekingu. Kina i Rusija najavile su partnerstvo "bez ograničenja" malo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.
Kineski veleposlanik pri UN-u Zhang Jun rekao je novinarima u utorak da će Kina objaviti "dokument o stajalištu" o Ukrajini vjerojatno za nekoliko dana koji će "uglavnom odražavati dosljedna stajališta Kine o ovom pitanju".
"Nastavit ćemo naglašavati poštivanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti svih zemalja. Naglašavamo da bi se zemlje trebale prilagoditi međusobnim sigurnosnim zabrinutostima", rekao je Zhang.
"Uglavnom ćemo pozivati na mir, na dijalog, na mirno rješenje", rekao je.
Putin poništio dekret podrške suverenitetu Moldavije
Predsjednik Vladimir Putin opozvao je u utorak dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Transdnjestrije - separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe.
Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.
Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se "osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima". Više pročitajte ovdje.
Sastali se najviši kineski diplomat i ruski šef obavještajne službe
Kina je u srijedu priopćila da se njezin najviši diplomat, Wang Yi, sastao s ruskim šefom sigurnosne službe i da su se obje strane složile da mir i stabilnost u azijsko-pacifičkoj regiji treba odlučno poduprijeti te se protive uvođenju "mentaliteta" hladnog rata.
Wang se sastao s čelnicima Kinesko-ruskog mehanizma za strateško sigurnosno savjetovanje i tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim, a obje su strane razgovarale o načinima poboljšanja globalnog upravljanja, navodi se u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Dvije su strane razmijenile mišljenja o situaciji u Ukrajini, navodi se u priopćenju, bez navođenja detalja. Dodaje se kako su dvije strane izrazile spremnost na zajedničko prakticiranje "istinskog multilateralizma, suprotstavljanje svim oblicima jednostranog nasilja i promicanje demokratizacije međunarodnih odnosa i multipolarizacije svijeta".
Wang se u sklopu posjeta Moskvi u srijedu treba sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ne isključuje susret Wanga i ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekavši da "ima puno toga za razgovarati".
Zelenski: Držimo liniju!; Rusi: Napredujemo!
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak u noćnom video obraćanju da ukrajinske snage zadržavaju svoje položaje na prvoj liniji na istoku nakon što je Rusija izvijestila da napreduje prema svom cilju.
Rusija, pokušavajući osigurati punu kontrolu nad dva istočna područja koja čine ukrajinsku industrijsku regiju Donbas, najveće dobitke postiže oko rudarskog grada Bahmuta.
"Vrlo je važno da se, unatoč velikom pritisku na naše snage, linija bojišnice nije promijenila", rekao je Zelenski nakon detaljnih izvješća s fronte na sastanku ukrajinskog vojnog zapovjedništva.
Ukrajinske snage u istočnim regijama Donjecka i Luganska činile su sve što je bilo moguće kako bi obuzdale neprijateljske napade, "pri čemu Rusija uopće nije posustajala unatoč nevjerojatnim gubicima", rekao je.
Ruske trupe koje pokušavaju zauzeti Avdiivku, drugu žarišnu točku napada u regiji Donjecka, čak su koristile granate sa suzavcem, rekao je.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da njegove snage napreduju prema Bahmutu, razorenom nakon višemjesečnog bombardiranja, ali ga Kremlj vidi kao ključnu polaznu točku u zauzimanju drugih gradova zapadnije u regiji Donjecka.
"Samo u posljednja dva dana napadačke jedinice na utvrđene ukrajinske položaje u području Artjomovska napredovale su više od 2,5 km", priopćilo je ministarstvo misleći na Bahmut.
Ukrajinski vojni analitičari postupno napredovanju ruskih snaga iskazali su stotinama metara, te su kazali da su se borbe proširile na dijelove grada.
Dugotrajna borba za kontrolu nad Bahmutom potaknula je živu raspravu unutar Ukrajine o tome isplati li se održavati obranu grada s ograničenom strateškom važnošću.
Zelenski je u prošlotjednom intervjuu priznao da bi moglo doći vrijeme kada bi rastući gubici mogli učiniti nepraktičnim nastavak obrane grada u kojem je ostalo samo 5000 od prijeratnih 70 000 stanovnika.