Mirovni pregovori često znaju poslužiti kao pravan za zaoštravanje sukoba kojeg tobože žele okončati, piše The Times.
Nikoga stoga ne bi trebala začuditi činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin objeručke prihvatio kineski plan za prekid vatre u Ukrajini te potom na nju ispalio niz raketa i dronova. "Čuvaj se, dragi prijatelju", rekao je Putinu prilikom rastanka kineski predsjednik Xi Jinping. Sirene za uzbunu oglasile su se diljem Ukrajine još dok se Xi vozio prema Zračnoj luci Vnukovo koja se nalazi jugoistočno od Moskve.
Šest je osoba poginulo kada je dron pogodio studentski dom južno od Kijeva. Najmanje je jedna osoba poginula u napadu na dvije stambene zgrade u Zaporižji.
Xijev dolazak u Moskvu dodatno je ideološki i strateški polarizirao svijet. Odnosi Zapada i Istoka posljednji su puta ovako loši bili za vrijeme Hladnog rata.
- Ne bih želio raspravljati o tome koliko je vjerojatno da će izbiti nuklearni konflikt. Međutim, njegova je vjerojatnost danas veća nego prije nekoliko desetljeća - rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov.
Ovaj sukob Sjedinjenih Američkih Država s Rusijom i Kinom rezultat je kockarskih poteza sve tri velesile.
Suočen s padom koji je počeo kada je Rusija izgubila Hladni rat te demografskim i ekonomskim slabostima koje joj ugrožavaju budućnost, Putin se upustio u vojni avanturizam. S obzirom na to da mu se svijet nije značajnije suprotstavio kada je unazad 15 godina destabilizirao Gruziju, Ukrajinu i Siriji, ruski je predsjednik krajem veljače 2022. pokrenuo punopravnu invaziju na Ukrajinu kako bi stvorio "Novu Rusiju" - carstvo koje se proteže duž obale Crnog mora.
Kina je nastupila opreznije. Nedugo nakon početka invazije, voditelj Šangajskog udruženja istraživača javnih politika i utjecajni teoretičar Hu Wei rekao je da se Peking trebao distancirati od Moskve te stati na stranu Zapada. Kina bi onda kasnije mogla reći da je bila "na pravoj strani povijesti" i to bi joj pomoglo u daljnjem nadmetanju sa SAD-om. Peking ga je ignorirao. Umjesto da ga je poslušao, Xi je procijenio da za Peking neće biti dobro ni ako Rusija pobjedi ni ako izgubi. U slučaju pobjede, Putin bi hrabrije krenuo u pozicioniranje Rusije kao glavne azijske sile. U slučaju poraza, Kina bi se najednom suočila s kaosom na svojoj granici s Rusijom i osnaženim Washingtonom koji bi se potom mogao gotovo pa isključivo fokusirati na pobjeđivanje Pekinga.
Amerika je postupila, čini se, najnesmotrenije. Washington je od svijeta zatražio da ili podrži sankcije koje je nametnuo Moskvi ili ih ignorira te time neke zemlje koje možda nisu bile voljne sudjelovati u ratu u Ukrajini natjerao da se prema njemu nedvosmisleno postave.
Kina, koja se u posljednje vrijeme ponaša vrlo pragmatično, rat je vidjela kao priliku da nabavi jeftine energente. Xijeva restriktivna politika "nula Covida" nanijela je veliku štetu njezinoj ekonomiji. Predsjednika SAD-a Joea Bidena to nije smjelo iznenaditi budući da je Kina isto to napravila kada je njegov prethodnik Donald Trump 2018. sankcionirao Iran. S druge strane, Biden možda nije mislio da će Kina tako besramno stati na stranu Rusije i za rat u Ukrajini okriviti Sjevernoatlantski savez (NATO). Taj je manevar Peking kulminirao ovog tjedna kada je Xi posjetio Putina.
Veliko postignuće negdašnjeg ministra vanjskih poslova SAD-a Henryja Kissingera bilo je zbližavanje Kine i SAD tijekom Hladnog rata. Sovjetski je savez zbog toga uvijek bio u podređenoj poziciji. Biden je uspio postići potpuno suprotno - odnosi Kine i SAD-a nikad nisu bili napetiji.
Međutim, predsjednik SAD-a misli da situacija nije toliko loša koliko se čini. Xi Putinu nije dao nikakva obećanja, a još uvijek nema naznaka da će Peking Moskvi poslati oružje koje ova od njega traži.
Ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken pozvao je Kinu da dobro prouči to kako se svijetu ujedinio oko Ukrajine te o tome razmisli prije nego što nešto slično pokuša izvesti u Tajvanu.
Biden se praktički morao postaviti tako kako je. Niti SAD niti Europa nisu mogli sjesti na ruke i pustiti Rusiju da pregazi Ukrajinu. Sve što se dogodilo poslije proizašlo je iz te odluke.
Širi strateški ambijent u kojem su te odluke donesene oblikovale su odluke koje je donio bivši američki predsjednik Barack Obama. On je mislio da može "resetirati" odnose s Rusijom, napustiti Bliski istok i "okrenuti" se Aziji. Resetiranje odnosa s Rusijom nije uspjelo, Bliski je istok tijekom Obamina dva predsjednička mandata potonuo u kaos, a bliskoistočni lider i Putin danas ekonomske i sigurnosne garancije traže u Pekingu, a ne u Washingtonu.
To će sve promijeniti ako Zapad pobijedi u ratu u Ukrajini, Rusija se osramoti i Kina odustane od silovitijeg angažmana u Europi i Bliskom istoku. Kineski političari do sada nisu pokazali spremnost na takve poteze.
Do tada, mnogo toga ovisi o borbenim tenkovima Challenger, Abrams i Leopard koje SAD i njegovi prijatelji šalju Ukrajini.