Ključni događaji:
- Rusi se povukli sa Zmijskog otoka kao 'znak dobre volje'
- Ukrajinci tvrde kako Rusi planiraju provokaciju u nuklearnoj elektrani Zaporižja
- Ukrajinski ministar obrane kaže da je 3. svjetski rat već počeo
- Rusija odlučila postrožiti zakon o stranim agentima
- Amnesty International zaključio da je ruski zračni napad na kazalište u Mariupolju ratni zločin
- Putin: Rusija će odgovoriti ako NATO postavi svoju infrastrukturu u Finsku i Švedsku
>>> NOVO 18:26 Ruski naftni div Gazprom izgubio je više od četvrtine svoje tržišne vrijednosti nakon što je tvrtka u državnom vlasništvu donijela odluku da neće isplatiti dividende.
- Dioničari su odlučili da u aktualnoj situaciji nije prikladno isplaćivati dividende na temelju rezultata za 2021., rekao je zamjenik šefa Gazproma Famil Sadygov.
Ovo je prvi put od 1998. da Gazprom nije isplatio dividendu, a kako piše Reuters, navodno je poništena preporuka nadzornog odbora da se isplati dividenda u iznosu od sedam kuna (52.53 rublji).
18:15 Ruski predsjednik Vladimir Putin zanijekao je u četvrtak da Moskva blokira izvoz žitarica iz Ukrajine te doveo u pitanje utjecaj nedostatka ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na globalno tržište hrane.
"Ne sprječavamo izvoz ukrajinskog žita. Ukrajinska vojska minirala je prilaze lukama - nitko ih ne sprječava da uklone mine, a mi jamčimo sigurnost otpreme žita", naglasio je Putin tijekom razgovora s indonezijskim predsjednikom Jokom Widodom koji je u posjetu Rusiji.
Putin je ponovio tvrdnju da su zapadne sankcije krive za probleme na globalnom tržištu hrane i rast cijena.
Ujedinjeni narodi su priopćili da se zbog pada izvoza žitarica kao posljedice sukoba u Ukrajini svijet suočava s "krizom gladi bez presedana" te da je omogućavanje njihovog izvoza iz Ukrajine ključno za rješavanje tog pitanja.
No Putin je umanjio utjecaj Ukrajine na globalno tržište, rekavši da je samo 5 milijuna tona pšenice trenutno zaglavljeno u zemlji.
"Ova količina ni na koji način ne utječe na svjetska tržišta", dodao je uz obrazloženje kako to predstavlja samo 0,5 posto svjetske proizvodnje.
16:08 Britanska izdvajanja za obranu dosegnut će 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja ovog desetljeća, izjavio je u četvrtak premijer Boris Johnson obećavši jačanje proračuna za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
"Zemlje... shvaćaju da moraju trošiti više. U našem slučaju, to znači ispuniti i biti spremne premašiti cilj koji smo si postavili prije deset godina", rekao je Johnson na konferenciji za novinare na samitu NATO-a u Madridu.
"Logičan zaključak ulaganja koje predlažemo poduzeti... jest da ćemo do kraja desetljeća dostići 2,5 posto BDP-a za obranu."
Britanska izdvajanja za obranu trebala bi ove godine dosegnuti 2,3 posto BDP-a zbog povećane vojne potpore Ukrajini, objavila je vlada u utorak.
Ranije ovog tjedna ministar obrane Ben Wallace rekao je da Britanija mora povećati ulaganja u obranu kako bi se uhvatila u koštac s prijetnjama ne samo iz Rusije nego i iz Kine i drugih zemalja. Kazao je da se ulaganja moraju povećati od 2024. godine, kada će trebati razmotriti trenutni paket izdvajanja.
15:10 Američki predsjednik Joe Biden u Madridu je održao konferenciju za medije na kojoj je najavio da će Amerika Ukrajini poslati još oružja vrijednog 800 milijuna dolara. Rekao je da će to uključivati nove napredne sustave protuzračne obrane, protubaterijske radarske sustave, dodatno streljivo za visokomobilni raketni sistem HIMARS...
Upitan koliko dugo će SAD pružati potporu Ukrajini, rekao je da će SAD to činiti koliko god bude potrebno.
"Ne znam kako će to završiti, ali neće završiti tako da Rusija porazi Ukrajinu", rekao je.
14:12 Švedska i Finska potpisat će u u utorak protokol o pristupanju NATO-a, izjavio je u četvrtak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"Politička odluka o pristupanju Finske i Švedske donesena je jučer na samitu čelnika Saveza, a protokol o pristupanju bit će potpisan u utorak", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare po završetku samita NATO-a u Madridu.
Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratificiran u svih 30 država članica NATO-a.
Stoltenberg je rekao da su na "transformativnom samitu", čelnici NATO-a donijeli dalekosežne odluke o prilagodbi Sjevernoatlantskog saveza za budućnost. Između ostaloga naveo je temeljno preslagivanje snaga za odvraćanje i obranu, odluku o primanju Švedske i Finske u članstvo, dugoročnu potporu Ukrajini, usvajanje novog Strateškog koncepta.
13:40 Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je u četvrtak da se u određenim okolnostima sankcije protiv Moskve mogu smatrati činom agresije i opravdanjem za rat.
"Želim još jednom naglasiti da se u određenim okolnostima takve neprijateljske mjere mogu kvalificirati i kao čin međunarodne agresije. Pa čak i kao 'casus belli' (opravdanje za rat)", rekao je Medvedev dodajući da se Rusija ima pravo braniti.
Rusija se suočila s nizom gospodarskih sankcija zapadnih zemalja što je bio njihov odgovor na invaziju na Ukrajinu 24. veljače koju Putin naziva "posebnom vojnom operacijom".
Medvedev, bivši ruski predsjednik kojeg su nekoć smatrali liberalom, postao je jedan od najžešćih zagovornika rata iznijevši niz oštrih osuda protiv zapada.
13:14 Papa Franjo u četvrtak je implicitno optužio Rusiju za "oružano osvajanje, ekspanzionizam i imperijalizam" u Ukrajini, nazvavši sukob "okrutnim i besmislenim agresivnim ratom".
Papa je u razgovoru s izaslanstvom pravoslavnih čelnika u Rimu rekao da je to sukob kršćana koji su se okrenuli jednih protiv drugih.
I u Rusiji i Ukrajini su većinom pravoslavni kršćani, ali u Ukrajini postoji značajna katolička manjina.
"Pomirenje među razdvojenim kršćanima, kao sredstvo doprinosa miru među narodima u sukobu, ovih dana je pravo vrijeme za njegovo razmatranje budući da je naš svijet poremećen okrutnim i besmislenim ratom u kojem se mnogi, mnogi kršćani bore jedni protiv drugih", rekao je Papa.
Papa je također rekao svojim pravoslavnim posjetiteljima, očito misleći na Rusiju, da svi trebaju "priznati da oružana osvajanja, ekspanzionizam i imperijalizam nemaju nikakve veze s kraljevstvom koje je Isus proglasio".
Bio je to drugi dan zaredom da je Papa govorio o sukobu u Ukrajini. U srijedu je osudio bombaški napad na trgovački centar u gradu Kremenčuku, posljednji u nizu "barbarskih napada" na Ukrajinu.
12:00 Prvi teretni brod napustio je ukrajinsku luku Berdjansk koja je pod ruskom okupacijom, rekao je u četvrtak lokalni dužnosnik nakon što je Rusija priopćila da je luka razminirana i da je spremna za nastavak isporuka žita.
"Nakon višemjesečnog prekida prvi teretni brod napustio je luku Berdjansk", objavio je Jevgenij Balickij, dužnosnik kojeg su postavili Rusi na okupiranim područjima regije Zaporižija, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ruske novinske agencije TASS i RIA citirale su Balickija koji je rekao da prvi teretni brod koji je isplovio prevozi 7000 tona žita "prijateljskim zemljama".
Ukrajina je optužila Rusiju za krađu pšenice s teriorija koji su zauzele ruske snage od početka invazije krajem veljače. Kremlj niječe da je Rusija ukrala ukrajinsko žito.
Rat bi mogao prouzročiti teške nestašice hrane jer Rusija i Ukrajina čine oko 30 posto globalnog izvoza pšenice.
Balitckij je na Telegramu rekao da teretni brod štiti ruska crnomorska flota.
Ranije ovog mjeseca ruski ministar obrane rekao je da su ukrajinske luke Berdjansk i Mariupol, koje kontroliraju ruske snage, spremne za nastavak isporuka žitarica.
Zapadne zemlje optužuju Rusiju da stvara rizik od globalne gladi zaustavljajući Ukrajinu da izvozi žitarice preko svojih crnomorskih luka. Moskva poriče odgovornost za međunarodnu prehrambenu krizu, okrivljujući za nju zapadne sankcije.
11:55 Nizozemski premijer je poručio da zapadni saveznici moraju poslati više oružja u Ukrajinu ili riskirati da ukrajinske snage izgube protiv Rusije.
Mark Rutte također je rekao za Sky News kako NATO savez mora ispuniti niz obećanja datih na velikom summitu u Madridu kako bi ojačao vlastitu obranu. Upitan hoće li se povijesne knjige osvrnuti na summit u Madridu kao na trenutak kada saveznici nisu uspjeli odgovoriti na izazov koji je postavila autoritarna Rusija, rekao je: "Ne, to nije trenutak kada smo podbacili. Ali hoće li ovo biti uspjeh ovisi o dvije stvari: hoćemo li provesti sve obveze, uključujući sav potreban dodatni novac... I drugo, opet se radi o isporukama oružja u Ukrajinu", zaključio je Rutte.
11:53 Norveška ne blokira ruski pristup arktičkom arhipelagu Svalbard, već samo primjenjuje međunarodne sankcije, a Rusija ima druge načine da dođe do svojih naselja, rekla je Reutersu ministrica vanjskih poslova te nordijske zemlje.
Rusija je u srijedu optužila Norvešku da ometa isporuku neophodne robe i zaprijetila osvetom Oslu zbog pristupa Svalbardu, navodeći neodređene "mjere odmazde" ako ne riješi problem.
Svalbard, na pola puta između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, dio je Norveške, ali Rusija ima pravo eksploatacije prirodnih resursa otočja prema ugovoru iz 1920., a neka tamošnja naselja uglavnom su naseljena Rusima.
Članica NATO-a Norveška, koja nije u Europskoj uniji, ali primjenjuje sankcije EU protiv Rusije, rekla je da sankcije neće utjecati na prijevoz robe morem do Svalbarda.
Međutim, veći dio tereta za ruska naselja na arhipelagu prolazi prvo cestom kroz graničnu točku između Rusije i Norveške na kopnu, koja je zatvorena za sankcioniranu robu.
"Norveška ne krši Svalbardski sporazum", rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt.
"Pošiljka koja je zaustavljena na norveško-ruskoj granici zaustavljena je na temelju sankcija koje zabranjuju ruskim cestovnim prijevoznicima da prevoze robu preko norveškog teritorija."
"Norveška ne pokušava spriječiti da zalihe dođu do Barentsburga", dodala je, misleći na glavno rusko naselje na Svalbardu, koje eksploatira rudnik ugljena.
Oko 378 ljudi, uglavnom Rusa i Ukrajinaca, živi u Barentsburgu i drugom ruskom naselju na Svalbardu, zvanom Pyramiden, prema norveškom statističkom zavodu.
Rusija bi mogla isporučiti zalihe na drukčiji način, isključivo brodom ili zračnim putem, dodala je, ne samo cestom.
Iako je Norveška primijenila većinu međunarodnih sankcija, nije zatvorila svoje luke za ruska ribarska plovila.
Ministrica je također rekla da je guverner Svalbarda u bliskom kontaktu sa stanovnicima Barentsburga i da svi imaju pristup hrani i lijekovima.
"Situacija je normalna", rekla je.
11:09 Američki Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini. Također, tvrde kako su ih ukrajinski izvori upozorili su da ruske snage možda planiraju provokaciju u nuklearnoj elektrani Zaporižja s ciljem da optuže ukrajinske vlasti za pogrešno rukovanje nuklearnim postrojenjima.
Ukrajinsko nuklearno poduzeće Energoatom izjavilo je da ruske okupacijske vlasti planiraju baciti "nesigurne predmete" u rashladni sustav u NEZ kako bi kompromitirali rashladne mehanizme elektrane.
11:04 Europski sud za ljudska prava (ECHR) priopćio je u četvrtak da je izdao nalog Rusiji da osigura da se smrtna kazna protiv dvojice Britanaca koji su zarobljeni nakon borbi u Ukrajini ne izvrši.
Ranije ovog mjeseca, sud u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR) u istočnoj Ukrajini osudio je britanske državljane Aidena Aslina i Shauna Pinnera na smrt, optužujući ih za "plaćeničke aktivnosti".
ECHR je priopćio da je izdao nalog za privremenu mjeru Rusiji tražeći da "osigura da se smrtna kazna izrečena podnositeljima zahtjeva ne izvrši i da osigura primjerene uvjete njihova pritvora i pruži im svu potrebnu medicinsku pomoć i lijekove".
Obitelji muškaraca poriču da su njih dvojica, koji su bili angažirani u ukrajinskim oružanim snagama, bili plaćenici.
Britanija je dosad odbijala javno pokrenuti to pitanje s vlastima u Donjecku, čiju neovisnost priznaje samo Rusija, rekavši da se nada da bi Kijev mogao osigurati puštanje muškaraca na slobodu.
10:57 Ruske snage povukle su se sa Zmijskog otoka kod ukrajinske obale u Crnom moru kao "znak dobre volje", priopćilo je u četvrtak ministarstvo obrane.
Ministarstvo je priopćilo kako taj potez pokazuje da Rusija ne ometa napore Ujedinjenih naroda da organiziraju humanitarni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.
Zmijski otok, koji je Rusija zauzela prvog dana invazije, stekao je svjetsku slavu kada su ukrajinski graničari koji su se tamo nalazili odbili zahtjev ruskog ratnog broda za predaju.
10:18 Rusija koristi topništvo kako bi pokušala blokirati ukrajinski grad Lisičansk, posljednji dio istočne regije Luhansk pod kontrolom Kijeva, objavila je ukrajinska vojska u jutarnjem pregledu stanja u četvrtak.
Ukrajinski glavni stožer objavio je da se napadi događaju oko rafinerije nafte u gradu.
Proruski separatisti u međuvremenu su ustvrdili da su preuzeli kontrolu nad područjem oko tvornice, prema objavi njihova predstavnika Rodiona Mirošnika na Telegramu.
Ukrajinska vojska optužila je Rusiju za granatiranje civilne infrastrukture, ali te tvrdnje nisu mogle biti neovisno potvrđene.
Separatisti su rekli da se kijevske snage povlače prema sjeverozapadu a da su ruski vojnici već napredovali do predgrađa Lisičanska.
Ukrajinski glavni stožer naveo je da se bore vode zapadno od grada i da ruske snage još uvijek pokušavaju uspostaviti kontrolu ključne ceste između Lisičanska i grada Bakhmuta.
Izvijestili su o napadima sjeveroistočno od Bakhmuta i rekli da su ukrajinske snage uspjele zaustaviti rusku ofenzivu južnije, gdje su moskovske snage pretrpjele značajne gubitke.
Nisu navedeni drugi detalji.
Borbe su se također vodile u istočnoj regiji Doneck, a obranjeni su i prethodno zauzeti položaji u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje, priopćila je vojska.
9:18 Ukrajinski ministar obrane rekao je za Sky News da će, ako Ukrajina pripadne Rusiji, druge europske zemlje biti sljedeće.
Oleksij Reznikov kaže da nema smisla pokušavati 'ne eskalirati' napetosti s Rusijom, jer je rat već pred nama.
Kaže da je Treći svjetski rat 'već počeo'.
7:49 Rusija je u srijedu odlučila postrožiti kontroverzni zakon o "stranim agentima", prema kojem će sve organizacije ili pojedinci, koji su primili neki oblik podrške iz inozemstva ili su pod nekim oblikom "stranog utjecaja", biti smatrani "stranim agentima".
Zakon, koji stupa na snagu početkom prosinca, prihvaćen je većinom glasova u ruskom parlamentu u srijedu.
Rusko zakonodavstvo je dosad nevladine organizacije moglo proglasiti "stranim agentima" samo ako su se financirale novcem iz inozemstva.
Kritičari tjednima upozoravaju na postroženje koje se sada obistinilo. Boje se da će rusko pravosuđe poduzimati još više politički motiviranih mjera protiv članova oporbe i disidenata jer je novi zakon sročen tako nejasno.
"Sada zaista svatko može biti proglašen 'stranim agentom'", napisao je nezavisni novinski portal Meduza, koji se i sam već mjesecima nalazi u odgovarajućem registru ruskog ministarstva pravosuđa.
Nezavisni mediji se žale da su zbog zakona izgubili bitne oglašivače i da se stoga više nisu u stanju financirati.
Osobama koje su označene kao "strane agenti" sada je također zabranjeno predavati u ruskim školama.
Rusija se, od početka rata u Ukrajini prije više od četiri mjeseca, sve represivnije ophodi prema kritičarima unutar vlastiti granica, prema aktivistima za ljudska prava.
Brojni nezavisni mediji su blokirani ili su prestali raditi pod pritiskom vlasti.
6:56 Amnesty International (AI) je zaključio da je ruski zračni napad na kazalište u ukrajinskom gradu Mariupolju u ožujku bio ratni zločin.
Ta organizacija za ljudska prava tri je mjeseca prikupljala dokaze o zločinu, a svoje je nalaze iznijela u izvješću objavljenom u četvrtak.
Među iznesenim dokazima su 52 izjave svjedoka, od kojih su 28 dali ljudi koji su bili u kazalištu ili u blizini kazališta u vrijeme napada.
"Nakon mjeseci rigorozne istrage, analize satelitskih snimaka i razgovora s desecima svjedoka, zaključili smo da je napad bio jasan ratni zločin koji su počinile ruske snage", rekla je Agnes Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.
Organizacija je zaključila da je gotovo sigurno da su ruski ratni zrakoplovi 16. ožujka bacili dvije bombe od 500 kilograma na zgradu kazališta u koju su sklonili civili.
AI je utvrdio da je u zračnom napadu ubijeno najmanje 12 ljudi, a mnogo više teško ozlijeđeno.
Broj žrtava koji je naveo Amnesty manji je od ranijih procjena jer je velik broj ljudi navodno napustio kazalište u danima prije napada.
Većina onih koji su ostali sklonila se u podrum kazališta ili u druge dijelove zgrade gdje su uspjeli izbjeći punu snagu eksplozije, navodi se u izvješću.
6:29 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da bi bio "odvratan prizor" da su čelnici G7 skinuli odjeću na nedavnom summitu u Njemačkoj.
Uoči sastanka na summitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju, čelnici skupine G7 dok su pozirali za skupnu fotografiju našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.
"Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka", rekao je Putin novinarima tijekom posjeta Turkmenistanu, i dodao da "misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor".
Opširnije pročitajte OVDJE.
5:13 To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je "zlo", rekao je u srijedu britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu miijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: "Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest".
"Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva", dodao je.
Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora.
Johnson je vrlo otvoreno podržao Ukrajini, održavao je redovite telefonske razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i posjetio Kijev dva puta od početka ruske invazije 24. veljače.
Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom vojnom operacijom" za oslobađanje zemlje od ultranacionalista za koje kaže da predstavljaju prijetnju sigurnosti Rusije.
Ukrajina i njezini zapadni saveznici optužuju Rusiju da vodi ničim izazvani agresorski rat.
Britanska vlada je u srijedu priopćila da će dati još 1 milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne potpore Ukrajini, a NATO je u Madridu označio Rusiju kao najveću "izravnu prijetnju" zapadnoj sigurnosti.
Sredstva su namijenjena jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sustave protuzračne obrane, letjelice bez posade, opremu za elektroničko ratovanje i tisuće komada opreme za ukrajinske vojnike.
"Oružje, oprema i obuka Ujedinjenog Kraljevstva transformiraju obranu Ukrajine kako bise suprostavila ovom napadu. I nastavit ćemo čvrsto stajati iza ukrajinskog naroda kako bismo osigurali da Putin ne uspije u Ukrajini", rekao je premijer Boris Johnson.
Mediji su u srijedu pozvani da snime vježbu ukrajinskih vojnika u Salisburyju, u južnoj Engleskoj, koji se obučavaju za uporabu zapadnog topništva u okviru britanskog programa pomoći.
Vojnu obuku u Britaniji, koja se vodi i uz pootporu Novog Zelanda, prošlo je više od 450 pripadnika ukrajinske vojske. uključujući i obuku za uporabu višecjevnih raketnih sustava (MLRS) koje britanska vlada isporučuje Ukrajini.
5:11 Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.
Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još "dugo vrijeme".
"Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi", rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedna rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu i drugim čelnicima skupine G7 da želi da se rat završi do kraja godine.
No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.
Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
"Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine", rekla je Haines.
Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja.
"Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići", rekla je.
Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage "ostvaruju postupne dobitke, bez proboja".
Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.
Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je.
"Tijekom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini", rekla je Haines.
"U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno", nastavila je.
Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, "prouzročiti slabljenje otpora iznutra", rekla je Haines.
5:07 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om.
"Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed", rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije u Turkmenistanu.
"No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje", rekao je Putin.
Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO-u.
"Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće", rekao je i dodao da je "to neizbježno ako nam prijeti opasnost".
Putin je izjavu dao dan nakon što je Turska, članica NATO-a, odustala od veta na nastojanja Finske i Švedske da se pridruže savezu.
Tri države su na samitu NATO-a, koji se ovoga tjedna održava u Madridu, postigle dogovor kojim su riješene primjedbe i zabrinutosti Ankare, prvenstveno glede odnosa spram kurdskih militantnih organizacija koje Turska smatra terorističkim.
To znači da Helsinki i Stockholm mogu nastaviti s postupkom pridruživanja NATO-u.
Putin je dodao da su ciljevi onoga što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini ostali nepromijenjeni, te da je njezin cilj "osloboditi" istočnu ukrajinsku regiju Donbas i zajamčiti sigurnost Rusiji.
Rekao je da ruske trupe napreduju u Ukrajini i ostvaruju postavljene ciljeve te da vojna intervencija teče kako je planirano.
"Nema potrebe postavljati rok za završetak kampanje", rekao je Putin.
Komentirajući raketiranje trgovačkog centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku, ustvrdio je da Rusija ne gađa civilne ciljeve. U napadu na centar u kojem su se nalazili civili ubijeno je najmanje 18 ljudi, a 60 ih je ranjeno.