Ne stišavaju se reakcije nakon što je Jeff Bezos zabranio Washington Postu da podrži predsjedničkog kandidata na američkim izborima. Dugogodišnji čitatelji otkazuju pretplate, kolumnisti napuštaju novine, a u javnosti se spekulira što je točno navelo milijardera da 11 dana prije izbora donese ovu odluku, koja predstavlja presedan u povijesti ugledne novinske kuće. The Washington Post je tradicionalno podržavao kandidate u predsjedničkim utrkama, što je uobičajena praksa kod mnogih američkih novina. Međutim, Bezos je ovu praksu prekinuo, navodno da bi spriječio da novine izgube kredibilitet ili budu percipirane kao pristrane u vremenima kada su političke tenzije izuzetno visoke.
"The Washington Post neće podržati predsjedničkog kandidata na ovim izborima. Niti na budućim predsjedničkim izborima. Vraćamo se svojim korijenima nepodržavanja predsjedničkih kandidata", objavio je u petak izvršni direktor William Lewis. Prije 1976. godine, ove američke novine su se uglavnom suzdržavale od podržavanja predsjedničkih kandidata. U objavi, koja je izazvala val reakcija, naglašava se i da izostanak potpore nije zamišljen kao prešutni znak potpore ili osude bilo kojeg kandidata. Umjesto toga, istaknuo je Lewis, to je odluka koja ide u korist "sposobnosti naših čitatelja da donesu vlastito mišljenje o ovom, najvažnijem američkom pitanju - koga izabrati za sljedećeg predsjednika". Lewis je dodao da je nepodržavanje "odluka Washington Posta".
No ne slažu se svi s tom tvrdnjom. Dvoje kolumnista novina dalo je ostavku, a 18 drugih je odluku opisalo kao "užasnu pogrešku" koja predstavlja "odustajanje od temeljnih uređivačkih uvjerenja novina koje volimo". Novinari drugih medija stali su u obranu svojih kolega i pozvali bijesne čitatelje da se umjesto otkazivanjem pretplate na novine Bezosu osvete tako što će otkazati pretplatu na Amazon Prime. Nagrađivani istraživački novinari Bob Woodward i Carl Bernstein, kao i bivši izvršni urednik Washington Posta Marty Baron, kritizirali su odluku uredništva. "Ovo je kukavičluk, čija je žrtva demokracija. Trump će ovo shvatiti kao poziv za daljnje zastrašivanje Bezosa i ostalih", poručio je Baron. Bezos se tijekom Trumpova predsjedništva otvoreno suprotstavljao nekim njegovim politikama i stavovima, posebno u vezi s pitanjima poput imigracije i zaštite slobode medija.
U međuvremenu su se pojavile informacije da je uvodnik u kojem se izražava podrška Kamali Harris već bio napisan i da je samo čekao "konačni pečat" za objavu. The New York Times doznaje da su prije mjesec dana Lewis i David Shipley, šef uredničkog odjela Washington Posta, održali sastanak na kojem je Bezos izrazio određene rezerve oko tog da novine ove godine podrže bilo kojeg od kandidata. No Lewis i Shipley su vjerovali da se Bezosa moglo uvjeriti da nastavi s tradicijom. Treba razlikovati novinarski od uredničkog odjela Washington Posta. Za razliku od novinarskog odjela, koji pruža točne, nepristrane informacije o događajima, bez izražavanja mišljenja, u novinama postoji i urednički odjel, koji piše i objavljuje mišljenja i komentare o važnim društvenim, ekonomskim, političkim i kulturnim pitanjima. Njihovi tekstovi predstavljaju kolektivni stav redakcije, ali ne nužno i stav svakog pojedinog novinara.
Kako doznaje The Wall Street Journal, odluka o napuštanju polustoljetne tradicije donesena je istog dana kad je u Austinu održan sastanak predstavnika Bezosove tvrtke Blue Origin s Donaldom Trumpom. To je potaknulo nagađanja da je Bezos zabrinut zbog odmazde Trumpa ako se republikanac vrati u Bijelu kuću i možda je sklopio kakav dogovor s kandidatom. Trump je ranije optuživao Bezosa za monopolističke prakse i tvrdio da svoj medijski utjecaj koristi da bi ga napadao.
Povijesna odluka Washington Posta dolazi nakon što je Los Angeles Times prvi objavio da više neće podržavati kandidate na izborima. Kći vlasnika Los Angeles Timesa sugerirala je da su odluku donijeli zbog podrške potpredsjednice kontinuiranom izraelskom bombardiranju Gaze.
Podrška medija ne igra ključnu ulogu u izravnom oblikovanju mišljenja birača jer je obično poznato koje kandidate pojedini mediji podržavaju. No pomaže oblikovati percepciju kandidata kod čitatelja, naročito kod onih koji vjeruju u integritet medija i nezavisnih glasača, koji se ne pridržavaju slijepo stranačkih linija. Tradicionalno su neke novine bile konzervativnije, dok su druge bile liberalnije, a takve su podrške često bile refleksija njihove uređivačke politike. Primjerice, The New York Times je često podržavao demokratske kandidate, a New York Post pružao potporu republikancima. Zanimljivo je da su tijekom izbora 2016. godine mnogi tradicionalno republikanski mediji, kao što je The Arizona Republic, prvi put u svojoj povijesti podržali demokratskog kandidata, Hillary Clinton, zbog protivljenja Donaldu Trumpu. Urednici i novinari Arizona Republica su zbog toga primali prijetnje smrću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....