Berlin i Pariz za čvršću kontrolu zemalja s eurom

BERLIN - Njemačka i Francuska rade na planovima za europsku ekonomsku vladu koja bi vodila eurozonu, a glavni bi joj zadatak bio spriječiti nove slučajeve poput Grčke, piše njemački tjednik Der Spiegel .

Plan predviđa da bi se ekonomski problemi rješavali prije nego što dosegnu katastrofalne razmjere, poput golemog grčkog proračunskog deficita, a uz sve članice eurozone, primjenjivao bi se i na one koje su svoje valute vezale uz euro, poput Danske i baltičkih država. Važan je detalj, piše Spiegel, što plan predviđa i mogućnost ekonomskih sankcija za financijske ekscese.

Potreba brze reakcije

Prema dokumentima koje su vidjeli novinari Der Spiegela, Njemačka i Francuska planiraju značajno ojačati suradnju u području financijske politike, a dogovoreno potom planiraju i pojačano nadgledati kako bi se moglo reagirati čim se pojave problemi. Pariz i Berlin traže i da Europska komisija osigura da zemlje u zoni eura posvete više vremena financijama država članica, te da se “uzme više vremena za iskrenu i ozbiljnu raspravu o cilju postizanja funkcionirajuće monetarne unije”.

Grčka postaje presedan

Neki analitičari predviđaju da bi principe koje žele Francuska i Njemačka na mala vrata mogao uvesti već primjer Grčke, koji bi potom služio kao presedan. Naime, EU sada pažljivo nadgleda njezine reforme i u zamjenu za pomoć traži golemo smanjenje državne potrošnje kako bi Grčka smanjila proračunski deficit koji je dosegao 12,7 posto BDP-a.

Prijedloge Pariza i Berlina pozdravio je i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji predsjeda euroskupinom.

Jača koordinacija eura

- Trebamo europsku ekonomsku vladu u smislu jačanja koordinacije ekonomske politike unutar eurozone - rekao je nedavno Juncker, kojemu su, kako piše Spiegel, njemački ministar financija Wolfgang Schäuble i francuska kolegica Christine Lagarde poslali svoj plan.

O mogućnosti uvođenja zajedničke ekonomske politike prošli je mjesec govorio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je zatražio da se članice prisili da provedu strukturne reforme pod prijetnjom financijskih kazni.

- Ovo je vrijeme za hrabre poteze. Vjerujem da naša ekonomska i društvena situacija zahtijeva radikalno odmicanje od statusa quo. A novi Lisabonski sporazum to dopušta. Ekonomska politika nije nacionalno, nego europsko pitanje. Ni jedna moderna ekonomija nije otok. Kada jedna država članica ne provede reforme, druge trpe posljedice - rekao je Barroso.