Frustracija u EU zbog ponašanja Srbije, koja odbija podržati sankcije protiv Rusije, dramatično raste i sve je veći broj diplomata država članica koji traže veći pritisak na Beograd kako bi se konačno odlučio na čijoj je strani.
I u prvoj poruci nakon izbora, koju su uime EU poslali visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell i povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, jasan je pritisak u tom smjeru.
- U vrijeme neopravdane i ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu, suverenu i neovisnu državu, očekujemo od Srbije da kao kandidat koji pregovara o članstvu progresivno uskladi stavove sa stavovima EU, uključujući restriktivne mjere, te s pregovaračkim okvirom EU - Srbija - poručili su u zajedničkoj izjavi.
U EU smatraju kako je ovo jasna poruka Srbiji da uvede sankcije Rusiji. EU dosad nije vršila veći pritisak jer nije htjela na bilo koji način utjecati na atmosferu tijekom predizborne kampanje. Ali sada smatraju da nema više mjesta za oklijevanje i da se Srbija treba opredijeliti.
'Nuklearna opcija'
Diplomatski izvori u Bruxellesu navode da zbog ponašanja Beograda posebno raste frustracija u onim državama koje su bile "zaštitnice Srbije", uključujući Njemačku i Austriju, dok najveći pritisak vrše Poljska i baltičke države.
Ipak, kažu diplomatski izvori, neke države traže veći pritisak i na Tursku, koja je država sa statusom kandidata, a nije uvela sankcije Rusiji. Međutim, pregovori s Turskom odavno su zamrznuti, a Srbija nastavlja pristupne pregovore, nedavno je otvorila jedan blok poglavlja, a prije ljeta bi mogla otvoriti još jedan.
Bez obzira na to što upozoravaju da će biti "javnog i privatnog pritiska na Srbiju", u EU u ovom trenutku kažu da "službenog prijedloga o suspenziji pristupnih pregovora nema", ali dodaju da to ostaje kao "nuklearna opcija". Ta bi opcija, smatraju diplomati, vjerojatno bila kontraproduktivna. Ali upozoravaju Srbiju, koja je imala velike strane investicije upravo iz EU, da "i investitori i poslovna zajednica u Europi prate kako se Srbija ponaša oko ruske agresije na Ukrajinu".
- Nije samo Srbija u teškoj situaciji. Od sankcija protiv Rusije posljedice imaju i druge države u regiji, pa i države EU. Tako da više nećemo prihvaćati razna opravdanja Beograda - kaže jedan diplomat EU.
Strah od krajnje desnice
Ni opravdanje da "Srbija ne napreduje dovoljno brzo prema članstvu, pa se ne mora žuriti uskladiti stavove s EU", više se ne prihvaćaju.
- I mi bismo htjeli da proces proširenja ide brže. Radimo na tome, ali to nije razlog da se okrenu leđa EU. Pa Albanija i Makedonija još nisu ni otvorile pregovore, a uskladile su svoje stavove 100 posto s EU. Srbija je daleko ispred njih, a stoji više na strani Rusije. To nije u skladu s njezinom proklamiranom politikom o strateškom orijentiranju prema Europskoj uniji - kaže jedan EU diplomata.
U EU kažu da su svjesni da bi Srbija mogla pokušati otezati s odlukom o uvođenju sankcija Rusiji pravdajući se čekanjem da se sastavi nova vlade ili strahom od krajnje desnice, ali će za takve argumente biti sve manje sluha u EU.
- Ovo više nije pitanje balansiranja, ovo je ključno pitanje temeljnih vrijednosti i svi se moraju opredijeliti - rekao je izvor iz EU.
Srbija je u glasanju u Općoj skupštini UN-a glasala za neobvezujuću rezoluciju kojom je osuđena ruska agresija na Ukrajinu, ali je odbila podržati sankcije koje je u pet paketa uvela Europska unija.